Hoće li Švicarci više odmora?

Švicarski sindikat je svojedobno uspio skupiti daleko više od potrebnih 100 tisuća potpisa kako bi referendum o godišnjem odmoru doista bio i raspisan. Ali kako se približava dan referenduma, tako su i švicarski poslodavci odlučili krenuti u opsežnu propagandnu akciju kako bi građane uplašili mogućim posljedicama.

U gotovo svim novinama i na brojnim plakatima može se vidjeti slogan "više odmora = manje radnih mjesta". Na televiziji se emitira spot koji pokazuje pacijenta na operacijskom stolu - on je sam u prostoriji. Na uređaju za narkozu je ceduljica na kojoj piše "nedostatak osoblja zbog novih pravila o godišnjim odmorima". Glas u pozadini još više pobuđuje bojazni i govori: "Šest tjedana odmora za sve. Zvuči dobro. Ali posljedice ćemo svi osjetiti."

Tko će to platiti?

Osim poslodavaca, i švicarski političari su uglavnom protiv ove inicijative - kako desne, tako i lijeve orijentacije. Čuju se računice kako bi Švicarsku dva tjedna odmora više, koštalo najmanje šest milijardi franaka dodatnih troškova za radnu snagu. Ako se tome pribroji činjenica kako Švicarsko gospodarstvo već ima problema izvoziti svoju robu zbog skupog franka (bolje rekavši, jeftinog eura), onda se može shvatiti zabrinutost mnogih poslodavaca.

Ispitivanja zapravo svjedoče kako Švicarci baš nisu osobito skloni produžiti svoj godišnji odmor. Prema ispitivanjima javne televizije SRG, čak 63% Švicaraca bi ove nedjelje moglo odbiti ideju da se minimalni godišnji odmor u Švicarskoj (tamo ga zovu "ferije") odmah produži sa četiri na pet tjedana, a onda, dan po dan na godinu, dok se ne dođe na šest tjedana.

U sindikatu Travail.Suisse pak tvrde kako poslodavci bez razloga šire paniku i kako je duži godišnji odmor itekako potreban: "Gospodarstvo je sve brže i oštrije i mnogi posloprimci obolijevaju od sve većih napora na poslu. Obitelj i razonoda gube zbog posla", obrazlaže sindikat.

Mladima je dosta "crnčenja"

Povrh toga, sumnja i u rezultate ispitivanja: doduše, Švicarci stariji od šezdeset godina bi možda najviše trebali više odmora, ali kod njih se osjeća najveći otpor toj inicijativi. Kako su Švicarci mlađi, tako je želja za više godišnjeg odmora sve raširenija. Utoliko švicarski sindikat nipošto nije uvjeren kako će ova inicijativa biti odbijena.

U europskim razmjerima, Švicarska bi ovim produženim odmorom napustila dno ljestvice. Europska unija "savjetuje" najmanje 20 slobodnih radnih dana za one koje rade četiri dana u tjednu, za one koje redovito rade i subotom traži 24 dana. U mnogim zemljama se tim danima dodaju još poneki tako da niti u Njemačkoj niti u Danskoj nisu rijetki zaposleni sa 30 dana godišnjeg odmora - makar ih teoretski imaju 25. Toliko dana odmora su u prosjeku 2010. imali zaposleni i u Austriji, Francuskoj, Italiji, Luksemburgu i Švedskoj. Malta je imala dan manje, u Portugalu i Španjolskoj je odmor trajao 22 dana, u Norveškoj 21 - i na dnu ljestvice je Cipar, sa samo 20 radnih dana odmora.

Autor: Anđelko Šubić (dpa)

Odg. ur.: S. Matić