Hrtkovci: zločin bez kazne

Nataša Kandić, izvršna direktorica Fonda za humanitarno pravo, podsjeća da je u Srbiji bio pokrenut samo jedan kazneni postupak vezan za slučaj Hrtkovci, i to protiv, sada već pokojnog, bivšeg predsjednika Mjesne zajednice Hrtkovci Ostoje Sibinčića. I taj postupak je okončan oslobađajućom presudom.

"Za brojna ubojstva širom Vojvodine, u Šidu, Kukujevcima, Moroviću i drugdje, do danas još nitko nije odgovarao, iako je Fond za humanitarno pravo i 1993. i 1994. godine iznio dovoljno podataka koji su ukazivali da su počinitelji bili ne samo među raznim grupama izbjeglica koje su do dolaska u Srbiju bile organizirane u razne dobrovoljačke skupine ili u vojsku ‘Republike Srpske Krajine’, već da je među počiniteljima bilo i policajaca. No, do danas niti jedan jedini postupak nije pokrenut, što pokazuje da je taj odnos prema našoj prošlosti, prema događajima u Vojvodini, ocijenjen kao nešto što treba prepustiti zaboravu", kaže Nataša Kandić.

"Protjeranim Hrvatima se treba ispričati"

Vojvođanski klub jedna je od rijetkih nevladinih organizacija koja svake godine uporno podsjeća na protjerivanje katolika iz Vojvodine. Njezin predsjednik Đorđe Subotić predviđa da će taj zločin ostati bez kazne: "Srbija to želi zaboraviti i službena politika se svim silama trudi da se to zaboravi. Hrtkovci i cjelokupno iseljavanje i protjerivanje iz Srijema i Vojvodine je zločin bez kazne i to će tako ostati. Postoje rijetki mediji, postoje rijetke organizacije civilnog sektora i pojedine stranke koje na to podsjećaju, ali sve se na tome završava."

Subotić smatra da bi Skupština Srbije morala donijeti deklaraciju u kojoj bi se ispričala protjeranim Hrvatima i pozvala ih makar simbolično da se vrate svojim kućama, ali ne vjeruje da će se to ikada i dogoditi: "Sadašnjoj vlasti ne pada na pamet da se ispriča nedužnim Hrvatima koji su bili nevina žrtva rata koji Srbija nije vodila. Nažalost, nama samo preostaje da se sjećamo tih ružnih trenutaka i da stvarno mislimo da se to više nikada neće ponoviti."

Protjerano oko 30.000 ljudi

Pred Haškim sudom se vođi srpskih radikala Vojislavu Šešelju (naslovna fotografija, lijevo, snimljeno 1992. u Beogradu) između ostalog sudi i za protjerivanje Hrvata iz Vojvodine. Izvršna direktorica Fonda za humanitarno pravo kaže da su na tom suđenju iznijete činjenice koje su jedini pouzdan zapis o tome što se događalo devedesetih godina u Vojvodini. "Ono što je definitivno utvrđeno je da je Srpska radikalna stranka imala podršku najviših organa vlasti tadašnje Savezne Republike Jugoslavije", ističe Nataša Kandić i dodaje: "Zbog svega toga nitko ne treba šutjeti, o tome se treba govoriti i tražiti utvrđivanje odgovornosti prije svega onih koji se danas još uvijek nalaze u institucijama, a prije svega u policiji."

Od političkih stranaka dvadesete godišnjice Hrtkovaca sjetila se Liga socijaldemokrata Vojvodine, čiji je čelnik Nenad Čanak poručio da su ti događaji "najmračnija mrlja devedesetih godina na teritoriju Vojvodine", jer su, kako kaže, označili progon više desetina tisuća ljudi iz te pokrajine.

Iako ne postoje precizni podaci, procjenjuje se da je u razdoblju od 1991. do 1995. godine prije svega iz vojvođanskog dijela Srijema protjerano oko 30.000 pripadnika manjina.