Hrvatska granica Europske unije

U Bruxellesu je došlo do finalizacije dogovora o pograničnom i graničnom režimu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine nakon ulaska Hrvatske u EU, 1. srpnja ove godine. Na sastanku povjerenika za proširenje EU Štefana Fülea i ministara vanjskih poslova Hrvatske, Vesne Pusić i BiH, Zlatka Lagumdžije, Europska komisija predložila je poseban tranzitni režim za izvoz iz BiH kroz Luku Ploče: „Zahvaljujući ovom specijalnom režimu, većina izvoza i uvoza poljoprivrednih proizvoda životinjskog porijekla, kao i do sada će nastaviti ulaziti u EU kroz Hrvatsku“, objavio je povjerenik Füle.

Sarajevski ministar je naglasio kako je Luka Ploče od posebnog interesa za Bosnu i Hercegovinu, ali je i dodao kako će se malo toga promijeniti od povoljnih uvjeta koje uživaju bosanskohercegovački izvoznici: "Preko te luke ćemo moći uvoziti i izvoziti sve industrijske proizvode, kao i da izvozimo robu biljnog i životinjskog porijekla“, kaže Lagumdžija.

Dogovor da preko Ploča, kada je u pitanju roba životinjskog porijekla, ulazi samo roba u skladu sa europskim standardima, Lagundžija smatra kako će biće korisna i za potrošače u Bosni i Hercegovini, ali i prati ambicije tamošnjih proizvođača da se što prije usklade sa europskim standardima.

"Labave" granice Europske unije

Kada je riječ o graničnim prijelazima različitih kategorija, njih će između BiH i Hrvatske biti između 50 i 60, najavila je ministrica vanjskih poslova Hrvatske, Vesna Pusić. Europski povjerenik je ovom prilikom pozvao i Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu Hrvatsku da što prije završe posao uređivanja graničnih prijelaza, kako bi granične inspekcijske ispostave bile otvorene i potpuno funkcionalne do ulaska Hrvatske u EU.

Pored finalizacije prometnog dogovora koji bi trebao olakšati kretanje građana pograničnih područja, očekuje se da dođe i do dogovora o nastavku postupka gdje bi građani BiH u Hrvatsku - pa tako i u Europsku uniju, mogli ući već samo s osobnom iskaznicom.  „Tu mogućnost su već imali i hrvatski građani nakon ulaska Slovenije i Mađarske, a još ranije i Italije u EU“, podsjetila  je Vesna Pusić.

Ona je dodala da i pored dobre volje u Hrvatskoj, još nije konačna odluka po tom pitanju: „Adresa za molbu jest Europski savjet, jer odluka može biti isključivo političke prirode. Hrvatska smatra da je komunikacija sa BiH važna i za jednu i za drugu stranu, pokrenut će tu inicijativu i zatražiti od irskog predsjedavanja i država članica da razmotre donošenje takve odluke.“

U Bruxellesu je još jednom istaknuto kako je 1. srpanj 2013. veoma važan datum kada Hrvatska postaje članica, a Bosna i Hercegovina susjed Europske unije. Zato su svi odlučni da taj korak bude dobro pripremljen i donese dobro za obje zemlje i cijelu regiju. Istovremeno, šef bosanskohercegovačke diplomacije Zlatko Lagumdžija naglašava da je usuglašavanje ovakvih detalja sa Hrvatskom zapravo početak bržeg puta i njegove zemlje prema "onom mjestu na koje je Hrvatska već stigla.“