Hrvatska i Srbija: dva viđenja povijesti

F.A.Z.: "Svake godine u kolovozu Hrvati i Srbi se međusobno konfrontiraju sa svojim različitim viđenjem povijesti i začine sukob podmetanjem da druga strana i dalje slijedi neprijateljske ciljeve." Dodaje kako su hrvatski mediji prošli tjedan opširno citirali jednu anketu iz Srbije, u kojoj se građane pitalo tko su neprijatelji srpske nacije. Na prvom mjestu su se našli Hrvati, ispred SAD-a i Albanije. Rusiju, Grčku i Kinu Srbi po toj anketi smatraju najvećim prijateljskim nacijama.

„Nada da će su okviru približavanja Beograda Europskoj uniji smanjiti tenzije između Hrvatske i Srbije…do sada se nije ispunila“, napominje njemački list. Podsjeća se na višetjednu blokadu pregovora Srbije i EU od strane vlade u Zagrebu i otvaranje Poglavlja 23 i 24. Frankfurtski dnevnik opširno opisuje pozicije Zagreba i Beograda oko zakonodavnih pitanja i procesuiranja zločina počinjenih tijekom ratova na području bivše Jugoslavije, ali i konstatira kako „do sada ništa ne upućuje na promjenu stava Srbije“ kad se radi npr. o kooperativnom stavu oko potrage za nestalima iz rata u 90-im godinama. F.A.Z. piše kako je po mišljenju Beograda kazneni progon ratnih zločina iz 90-ih ne samo u interesu Srbije, nego i svih država regije i međunarodne zajednice – kao pretpostavka trajnom miru i dobrosusjedskim odnosima.

„Beograd sad želi potkopati povjerenje u demokratsku pouzdanost vlade u Zagrebu i hrvatskog pravosuđa“, piše F.A.Z. i dodaje kako se tek u tom kontekstu može shvatiti zašto su vodeći političari u Srbiji tako oštro reagirali na ukidanje presude zagrebačkom nadbiskupu Stepincu.

Radio-postaja Deutschlandfunk bavi se stanjem u kojem se nalaze izbjeglice na tzv. „balkanskoj ruti“. Oko 3.000 ih se, po službenim navodima, trenutno nalazi na području Srbije. Uglavnom na granici s Mađarskom, koja ih ne pušta na svoj teritorij. Bez obzira na taj stav Budimpešte, Deutschlandfunk javlja kako mnogi izbjeglice pokušavaju ilegalno prijeći granicu prema sjeveru. Uglavnom uz pomoć krijumčara ljudi. „Granični režim u Mađarskoj je jedan od najstrožih na cijeloj balkanskoj ruti. Ali i drugdje podignute ograde podsjećaju na pokušaj zemalja u regiji da se izoliraju. I između Hrvatske i Slovenije i dalje postoji takva ograda koju su podigli Slovenci“, javlja ova radio-postaja. Kao objašnjenje zbog čega ograda nije maknuta, Deutschlandfunk navodi strah Ljubljane da Turska jednostrano odustane od dogovora s EU oko izbjeglica, odnosno da ti ljudi ponovno u većem broju pokušaju krenuti u smjeru zapada.