Hrvatska može računati na potporu u Europskom parlamentu

U Europskom parlamentu je počeo postupak odobravanja Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Vodila se rasprava o dva dokumenta, a završetak procesa je 1. prosinca. Nakon polusatne rasprave izvjestitelj Swoboda je izjavio: „Vrlo sam zadovoljan raspravom. Postoji velika potpora za Hrvatsku u njezino članstvo. Naravno, postoji i nekoliko kritičnih pitanja i elemenata koje se nastoji dodati, ali u načelu ne postoji ozbiljan otpor protiv članstva Hrvatske, zapravo upravo suprotno, postoji veliko oduševljenje koje je danas i potrebno, jer proširenje Europske unije nije samo po sebi razumljivo.“

Nakon što je prije osam dana Europska komisija dala svoje posljednje izvješće o napretku, a iduća će biti samo izvješća o monitoringu, izvjestitelj Swoboda je poručio kako »Hrvatska mora nastaviti put provedbe reformi, a jasno je da reforme na području pravosuđa i uprave nisu izvedive u samo nekoliko godina, već je to dugoročan razvoj i zato je potrebno odgovarajuće prilagođavanje«. Swoboda je kao zaključak istaknuo da »nije potrebna dramatična promjena politike koje vodi vlada već da je potreban kontinuirani proces reformi«. Za Swobodu je »pitanje korupcije nešto što se stalno pojavljuje, pa se i na tom području mora voditi stalna borba, a to je zadaća svake buduće vlade u Hrvatskoj i to ne samo u razdoblju do članstva, sredinom 2013. godine nego i u vremenu nakon toga«.

Swoboda: „Sada dajemo zeleno svjetlo Hrvatskoj“

Budući je ove 2011. godine Komisija za Hrvatsku objavila svoje posljednje izvješće o napretku, u 2012. godini za Hrvatsku će Komisija objaviti izvješće koje će nositi naziv «monitoring report», a pitanje je, hoće li se Europski parlament uključiti u taj proces monitoringa Hrvatske? Swoboda je poručio da će Europski parlament proučiti izvještaje o monitoringu i ako se ne pojave znatne i velike kritike, tada će ostaviti Europskoj komisiji da potakne odgovarajuće ispravke. Austrijski zastupnik je poručio kako postoji i proces ratifikacije pristupnog ugovora u zemljama članicama, gdje bi pojedine države mogle u slučaju pogrešaka, nedostataka i kritika s hrvatske strane prekinuti proces ratifikacije. «Ako se zaista pojave veliki nedostaci i kritike», kaže Swoboda, «tada će se tim pitanjima pozabaviti i Europski parlament». Izvjestitelj za Hrvatsku u Europskom parlamentu je na kraju poručio kako ova europska institucija ne postoji «da bi stalno davala svoje mišljenje o Hrvatskoj». Swoboda je na kraju zaključio: «Sada dajemo zeleno svjetlo Hrvatskoj, a prebacujemo na žuto svjetlo samo ukoliko bi se pojavili veliki problemi».

Njemački zastupnik iz redova Europske pučke stranke Bernd Posselt je izjavio da je izglasavanje pristanka Europskog parlamenta na pristupni ugovor „povijesni događaj“, posebice ovih dana, kada je „Hrvatska prije 20 godina bila poprište brutalnog rata sa više od 100.000 prognanih i više od deset tisuća ubijenih građana“. Posselt je podsjetio kako se EU prema Hrvatskoj često ponaša kao „majka prema osmom djetetu na kojem želi ispraviti sve propuste koje je napravila sa prethodnih sedmero djece“.

Slovenski liberalni zastupnik Ivo Vajgl je podijelio svoje zadovoljstvo naglasivši da je Hrvatska zasluženo stigla do završetka pregovora na kraju dugog puta. „Hrvatska je skupo platila svoj dugi put, ali na kraju je došla do uspješnog kraja i stoji pred vratima članstva“, dodao je Vajgl.

Autor : Alen Legović, Bruxelles

Odg. urednik: Anto Janković