Hrvatska na sajmu knjiga u Frankfurtu

Sve to opravdava naziv najvećeg i najznačajnijeg svjetskog sajma knjiga, na kojem se sklapa i najviše knjižarskih poslova. Frankfurtski sajam knjiga nije samo mjesto gdje se sklapaju brojni poslovi – to je ujedno i mjesto prezentacije. Motto je: vidjeti i biti viđen. Naročito za male izdavače ili za predstavnike tzv. malih zemalja važno je privući pažnju, pokazati se drugima i na taj način uspostaviti što je moguće više kontakata. Zbog toga se ukupno 72 zemlje predstavljaju u okviru tzv. nacionalnih prezentacija, a među njima je tradicionalno i Hrvatska.

Kombinacija mladosti i iskustva

Na zajedničkom štandu hrvatskih nakladnika ove godine se Hrvatska međunarodnoj publici pokazala kao svojevrsna kombinacija mladosti i iskustva. Uz novi prijevod Goetheovog "Fausta", akademika Ante Stamaća, i knjigu Viktora Žmegača "Od Bacha do Bauhausa" koja se bavi poviješću njemačke kulture, tokom sajma publici su predstavljena i dvoje mlađih autora, romanopisac Igor Štiks i dramaturgkinjaTena Štivičić.

Nove nade hrvatske književnosti

Štiks, koji je 1977 godine rođen u Sarajevu, kao petnaestogodišnjak je 1992 iz opkoljenog grada došao u Zagreb, a trenutno živi u Parizu i Chicagu. U svom posljednjem romanu "Elijahova stolica" on se u ratno Sarajevo vraća kroz lik austrijskog pisca Richarda Richtera, koji u potrazi za svojim osobnim identitetom u gradu pod opsadom doživljava razaranje njegovog urbanog, stoljećima izgrađivanog identiteta. Pitanje identiteta upravo je jedna od glavnih tema kojom se Štiks bavi u svom romanu koji se prevodi na njemački .

Štiks napominje da se on ne bavi u lokalnom smislu Sarajevom ili ratom, već da se radi o simboličkom naboju Sarajeva i ratu kao univerzalnoj temi koja se tiče svih.

Druga nada hrvatske knjizevnosti predstavljena na Frankfurtskom sajmu bila je Tena Štivičić, dramska spisateljica iz Zagreba. I ona je kao Štiks rođena 1977, pa već sa smješkom govori o grupi 77. Njene su drame izvođene u više europskih zemalja, a sama autorica trenutno živi u Londonu. Po njenom mišljenju - mada književnosti tzv. malih jezika generalno imaju problema sa prodorom na strana tržišta - hrvatska književnost ipak ima šta za ponuditi Europi.

Kako skrenuti pažnju na sebe?

Frankfurtski sajam dobro odslikava stanje na globalnom tržištu knjiga. Ono je veliko, nepregledno i uz male izuzetke uglavnom podređeno neumoljvim zakonima ponude i potražnje, rizika i naravno profita. Kada se radi o plasmanu hrvatskih autora i hrvatske književnne produkcije na evropsko tržište, pa time i predstavljanju hrvatske kulture u Europi, svi se slažu oko toga da je ključno pitanje kako skrenuti pažnju na sebe. I Marica Bodrožić, autorica rođena u Hrvatskoj, koja je kao dijete došla u Njemačku, i danas spada među najuglednije mlađe autore njemačkog govornog područja, svjesna je poteškoća u posredovanju tzv. malih knjizevnosti. Ona na njemački jezik upravo prevodi Štiksov roman, i smatra da je neupitan europski karakter hrvatske književnosti - pitanje je samo kako postići da kvaliteta bude uočena.

Važan korak u tom pravcu trebao bi predstavljati Sajam knjiga u Leipzigu u proljeće naredne godine. Kako je na službenoj promociji objavljeno na Frankfurtskom sajmu knjiga, u Leipzigu će Hrvatska biti zemlja-partner. Biti će to jedinstvena prilika za promociju kako mladih hrvatskih autora tako i sveukupne književne produkcije iz Hrvatske. U kojoj mjeri će to uspjeti, to će se tek pokazati - ovogodišnji hrvatski nastup u svakom slučaju ohrabruje u tom pravcu.