Hrvatska najmanje siromašna - ali itekako ima siromaštva

Najbolje se živi u Zagrebu, Istri i Međimurju ali tu je kraj dobrim vijestima: jer, siromaštva itekako ima a najteže u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj.

Svaki peti stanovnik Hrvatske živi ispod ili na granici siromaštva, pokazuje istraživanje što ga je provela Svjetska banka. Ili u brojkama - 11 posto građana godišnje raspolaže s tek 22 tisuće kuna, 10 posto ih živi s tek nešto većim primanjima dok čak 40 tisuća ljudi ili 1 posto ukupne populacije na godinu uspije uprihodovati 10 tisuća kuna pa se nalazi u zoni vrlo teškog siromaštva. Analitičari Svjetske banke smatraju kako bi se boljom raspodjelom socijalnih naknada vrlo brzo iskorijenilo siromaštvo, čemu bi dodatni zamah dalo i povećanje zaposlenosti. Jer, Hrvatska s 54,7 posto zaposlenosti građana gotovo je na dnu ljestvice europskih država. Poticanje zapošljavanja višekratno je tražio i predsjednik Stipe Mesić: "Iako se ostvaruju relativno visoke stope rasta, razvoj još uvijek je ispod potencijalnih mogućnosti Hrvatske."

Ekonomski analitičari tvrde, međutim, kako siromaštvo kuca na vrata mnogih jer čak 3/4 građana jedva pokrivaju osnovne životne troškove ili to čine tek uz pomoć kredita pa je udio zaduženosti građana u zaduženosti zemlje dosegnuo 38 posto brutto domaćeg proizvoda. Umjesto zaposlenosti raste zaduženost, ističe glavni ekonomist Saveza samostalnih sindikata Mihovil Švigir: "Mi, za razliku od Svjetske banke, mislimo da je jako teško preživjeti dnevno sa 20 kuna ili godišnje sa 20 tisuća kuna. Ako uzmete u obzir da vam na to, praktički, svatko tko plaća režije otiđu samo režije, a manji dio prehrane se može financirati na takav način."

Svjetska banka procjenjuje kako bi za iskorjenjivanje siromaštva u Hrvatskoj bilo dovoljno milijardu i 500 milijuna kuna ili 0,7 posto BDP. Predsjednik Mesić kratko je i jasno poručio ono što većina građana misli: "Mi, jednostavno, nemamo pravo na siromaštvo, uz sve ono s čime Hrvatska raspolaže."