Hrvatska u EU-u sad treba dobro organizirane predstavnike

Potpisivanjem Ugovora o pristupanju Hrvatska je odradila jedan bitan dio puta prema Europskoj uniji. U preostalih godinu i pol dana do punopravnog članstva Hrvatska sudjeluje kao promatrač u svim europskim ustanovama. Hrvatski predstavnici sudjelovat će na svim sastancima Vijeća Europske unije osim na onim na kojim se raspravalja o Hrvatskoj te govori o ispunjavanju uvjeta i tablicama monitoringa uoči članstva. Ovo iskustvo kao promatrači hrvatski predstavnici mogu iskorstiti kao svojevrsnu pripremu za razdoblje kada će nakon 1. srpnja 2013. godine suodlučlivati u politici Europska unije.

Europska komisija će voditi monitoring tablice i izvješća o Hrvatskoj i predstavljati ih svakih šest mjeseci zemljama članicama. Posebno će pratiti tri područja koja su bila obuhvaćena u tri pregovaračka poglavlja, a to su Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava te Pravda, sloboda i sigurnost. Ukoliko Hrvatska ne bi ispunjava obveze i dogovore iz spomenuta tri poglavlja, Europska će komisija uputiti pismo upozorenja, no nisu predviđene sankcije u smislu obustavljanja ili odgode hrvatskog članstva u EU-u. Jedino što još može odgoditi ulazak Hrvatske u EU je da jedna od 27 zemalja članica u parlamentu ne ratificira potpis koji je već stavila na hrvatski Ugovor o pristupanju.

Od 2012.godine hrvatski predstavnici u svim tijelima EU-a

Od početka 2012. godine hrvatski će predstavnici početi sudjelovati na sastancima europskih institucija. Iako još bez prava glasa, hrvatski predstavnici mogu sudjelovati u raspravi i moraju imati o svim pitanjima svoje stajalište i mišljenje. Takva situacija od državne uprave traži dobro pripremljene i organizirane suradnike i predstavnike, te vrhunsku komunikaciju između Zagreba i hrvatskih predstavnika u ustanovama Europske unije. U Europski parlament dolaze i zastupnici promatrači iz Hrvatskog sabora. Još nije jasno u kojem sastavu, iako je buduća ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić najavila da će vjerojatan sastav biti 6 zastupnika iz redova SDP-a, 5 iz HDZ-a i jedan iz HNS-a. Hrvatski promatrači također mogu sudjelovati u raspravama na plenarinoj sjednici, u radovima parlamentarnih odbora, ali do članstva Hrvatske nemaju pravo glasa.

Osim toga, hrvatski predstavnici sudjelovat će i na nadolazećim summitima Europske unije, na sastancima Vijeća ministara svih resora, a hrvatski će predstavnik biti nazočan i sudjelovati u radu tijela stalnih predstavnika pri Europskoj uniji, također bez prava glasa u idućih 18 mjeseci.

Početkom 2012. – hrvatski promatrači u Europskom parlamentu

Kako se bude približavao 1. srpnja 2013. godine, odnosno dan predviđen za službeni ulazak Hrvatske u EU, Hrvatska će morati provesti zasebne izbore za Europski parlament na kojima će građani izabrati svojih 12 predstavnika za ovu europsku instituciju. Ti će zastupnici biti u Europskom parlametu do proljeća 2014. godine kada su na redu redovni izbori za Europski parlament.

Nekoliko tumača i prevoditelja u europskim institucijama za hrvatski jezik već je započelo sa svojim radom, jer on ulaskom zemlje u punopravno članstvo postaje 24. službeni jezik EU-a. No već sada se i oko 40-ak nehrvata priprema ili već uspješno vlada hrvatskim jezikom i radi na usavršavanju kako bi mogli prevoditi s hrvatskog jezika na svoje materinje jezike. Budući da će hrvatski biti 24. službeni jezik, na njega moraju biti prevedeni svi službeni europski dokumenti i zakoni EU-a.

Tko će biti hrvatski povjerenik?

Hrvatska će za godinu i pol dobiti i svojeg povjerenika, člana Europske komisije. Sredinom 2013. godine bit će to najvjerojatnije neko manje važno područje, jer sadašnji drugi mandat predsjednika Josea Manuela Barrosa i njegove Europske komisije završava 2014. godine, pa bi u idućem mandatu hrvatski povjerenik teoretski mogao dobiti neku atraktivniju poziciju.

Što se tiče broja glasova kojim će raspolagati Hrvatska u Vijeću Europske unije – tada će to biti sedam. Lisabonski ugovor je uveo odlučivanja dvostrukom većinom, prema kojem je odluka prihvaćena ako za nju glasa najmanje 55 posto država članica koje predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva EU-a.

Prilikom donošenja odluka i kada Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom, broj glasova koji pripada svakoj državi nije jednak, jer glasovi ovise o veličini države. Države članice s najvećim brojem stanovnika imaju 27 do 29 glasova, države srednje veličine između 7 i 14 glasova (tu se pribraja i Hrvatska) i najmanje članice imaju po tri ili četiri glasa.

Hrvati u ESB-u, EIB-u te Europskom sudu

Hrvatska će imati i svojeg predstavnika u Europskom sudu pravde i Općem sudu te u Revizorskom sudu, kao što svaka članica u ta europska tijela šalje svoje suce. I u skupštini Europske središnje banke (ESB) predstavljat će Hrvatsku njezin guverner narodne banke koji nakon ulaska Hrvatske u eurozonu postaje član Vijeća guvernera.

Svoje predstavnike Hrvatska će imati i u Europskoj investicijskoj banci a određen je i broj hrvatskih predstavnika u savjetodavnim tijelima Europske unije, a to su Odbor regija i Gospodarski i socijalni odbor. U Gospodarskom i socijalnom odboru Hrvatska će imati devet članova. Ovaj odbor okuplja udruge potrošača, sindikate, poslodavce, poljoprivrednike i druge interesne skupine. Također devet članova Hrvatska će imati i u Odboru regija u kojem su zastupljeni predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti.

Kada je riječ o povlačenju novaca iz europskih fondova Hrvatska će se morati potruditi da dobrim projektima pronađe sredstva za njihovo financiranje. Osim poljoprivrednicima kojima su jedinim zajamčena izravna plaćanja, svi ostali se moraju boriti za sufinanciranje i novac iz fondova.

Referendum u Hrvatskoj i ratifikacija u 27 zemalja EU-a

Hrvatsku čeka i referendum, na kojem će građani reći svoje mišljenje o pristupanju Europskoj uniji. Ukoliko će rezultat referenduma biti u korist članstva, započeo bi proces ratifikacije u zemljama članicama. Tu se već najavilo nekoliko zemalja koje žele biti među prvima pri ratifikaciji Ugovora s Hrvatskom - od Malte, Austrije i Mađarske, do Slovačke, Cipra i Slovenije. Hrvatske dužnosnike i političare očekuje još velik posao u predreferendumskoj kampanji.

Može li EU zaustaviti dužničku krizu, može li eurozona stabilizirati euro i kako će među hrvatskim građanima odjeknuti očito zahlađenje odnosa na relaciji London – Bruxelles? Slično kao i kod predstojećeg referenduma u Hrvatskoj, zadaća medija u Europi je objasniti građanima što je dogovoreno na posljednjem summitu Europske unije, iako se radi o vrlo kompleksnim temama koje od komunikacijskih stratega zahtijevaju razumljive i prihvatljive formulacije.

Potpisivanjem Ugovora o pristupanju Hrvatske završena je tranzicija, ali ne i transformacija društva, naglasio je u Bruxellesu nekadašnji ministar za europske integracije Neven Mimica. Transformacija društva u Hrvatskoj se nastavlja i nakon potpisivanja Ugovora o pristupanju, a članstvo Hrvatske u EU je u rukama građana koji će na referendumu imati posljednju riječ o budućnosti svoje zemlje u ili izvan Europske unije.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur: Snježana Kobešćak