Hrvatska u NATO samo u paketu?
1. travnja 2008Grčka je zaprijetila da će prijam Makedonije u članstvo NATO-a na predstojećem summitu Sjevernoatlantskoga vojnog saveza u Bukureštu zbog neriješenog spora oko imena susjedne države, bivše jugoslavenske republike, spriječiti vetom. To bi se automatski negativno odrazilo i na ambicije Hrvatske i Albanije da postanu članice NATO saveza, ocijenio je u intervjuu za Deutsche Welle bivši državni tajnik u njemačkom Ministarstvu obrane i sadašnji dopredsjednik Kluba socijaldemokratskih zastupnika u Bundestagu Walter Kolbow.
Službeno je Skoplje u teškom i nezavidnom položaju, neusporedivo težem nego Atena koja bi vetom u iskušenje dovela svoje vojne partnere, kaže član Odbora za vanjsku i obrambenu politiku njemačkog Bundestaga Walter Kolbow: "Makedonija je puno više prisiljena na kompromis, jer želi postati članica saveza." Pa ipak, Grčka je svjesna potrebe za jedinstvom, jer zna da će joj u izlasku iz teškoća oko nacionalnog proračuna trebati potpora cijele Europske unije. "Možda će jedna takva realna procjena omogućiti kompromis koji bi pomirio oba interesa", nada se Kolbow.
Bojazan od hrvatskih i albanskih frustracija
U protivnom bi i druge dvije regionalne kandidatkinje na neodređeni rok mogle ostati bez pozivnice u NATO. "Pristup Hrvatske i Albanije NATO-u bio bi ugrožen, jer je dogovoren prijam svih triju zemalja u pakletu." Kolbow se slaže da bi takva odluka – pogotovo u slučaju Hrvatske – mogla biti pogubna za motivaciju zemlje da ustraje na europskom putu. "To je doista tako. Dijelim takvo mišljenje i osobno vjerujem da će ono u konačnici utjecati i na stajalište Atene odnosno spremnost Grčke na kompromis."
U međuvremenu iz diplomatskih, ali i vladinih krugova u Berlinu dopiru umirujući tonovi. O prijamu Albanije, Makedonije i Hrvatske u NATO na summitu Sjevernoatlantskoga vojnog saveza u Bukureštu navodno bi se ipak trebalo odlučivati pojedinačno, a ne u paketu. A kao velika vjerojatnost se spominje mogućnost da Grčka pristane na članstvo Makedonije u NATO-a, ali pod imenom Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije.
"Dejtonski sporazum hitno treba mijenjati"
Bivši državni tajnik u njemačkom Ministarstvu obrane i aktualni dopredsjednik Kluba socijaldemokratskih zastupnika u Bundestagu Walter Kolbow je u intervjuu za Deutsche Welle analizirao i prilike u regiji. Kaže da Bosna i Hercegovina nije ostala pošteđena tragova kosovske krize. U jeku njezina raspleta osnažene su ambicije za odcjepljenje Republike Srpske. To je još jedan dokaz da su politički temelji uređenja države BiH prevladani i da ih hitno treba mijenjati. Bez preobražaja Dejtonskog sporazuma nezamisliva je europska budućnost BiH.
Ni više od desetljeća nakon rata Bosna i Hercegovina nije dospjela mnogo dalje od međunarodnog protektorata. Da će do istinske pomirbe njezinih naroda i teritorijalnog srastanja kao preduvjeta izgradnje suvremene države proći još dosta vremena, potvrđuju separatističkim težnjama natopljene reakcije iz Banja Luke tijekom i u jeku raspleta kosovske krize. "Mislim da su i bez razvoja prilika na Kosovu centrifugalne sile u Republici Srpskoj oduvijek bile vrlo izražene. Dodik i ostali su u više navrata iz takvih prijetnji crpili politički kapital. Taj trend je ovim samo još više pojačan", ocijenio je Kolbow.
Nužan jači međunarodni angažman u BiH
Time su potvrđene bojazni da Kosovo ipak nije zaseban slučaj i da će njegov primjer vjerojatno imati dalekosežnog odraza na slična krizna područja u svijetu. To je ujedno i još jedan dokaz da međunarodna zajednica mora pojačati svoj angažman u Bosni i Herecgovini, te da je došlo krajnje vrijeme za korijeniti preobražaj u Daytonu udarenih političkih temelja njezina uređenja.
"To znači da valja provesti reviziju posjećenih sporazuma kako bi na temelju stvarnog stanja, kakvo je u međuvremenu zavladalo, mogli biti izrađeni novi ugovori", poručuje Kolbow. Izazov je to u prvome redu za Europsku uniju i njezinu vanjsku politiku koja nakon golemih propusta i pogrešeka za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini sada ima priliku dokazati "da gradimo Europu kao prostor mira i ekonomskog prosperiteta uz ostvarenje pretpostavki o višeetničkoj zajednici u skladu s našim sustavom vrijednosti."