Hrvatska u njemačkim medijima 2014.: Perković, kriza i Thompson

Već je i sam početak godine 2014. označio u kojem smjeru će se kretati bavljenje njemačkih medija Hrvatskom. Nakon što su hrvatske vlasti na samu Novu godinu uhitile Josipa Perkovića, njemački mediji još uvijek nisu vjerovali da će on zaista biti i izručen Njemačkoj. „Spoznaje koje posjeduje Perković još bi i danas mnogima u Hrvatskoj mogle biti opasne“, pisao je 2. siječnja dnevnik „Berliner Zeitung“ koji je zaključio kako je iz tih razloga izručenje Njemačkoj „malo vjerojatno“.

"Posljednje žrtve Bleiburga"

Ponovnim pokretanjem rasprave oko izručenja Perkovića i njegovog bivšeg šefa u Službi državne sigurnosti (SDS) Zdravka Mustača, koja je i dobar dio 2013. plijenila pozornost njemačkih medija, novine su se raspisale i o seriji, u Njemačkoj slabo poznatih ubojstava počinjenih od strane agenata SDS-a u sedamdesetim i osamdesetim godinama prošlog stoljeća na području Njemačke.

Frankfurtski FAZ u očekivanju odluke o izručenju Perkovića Njemačkoj tako sredinom siječnja donosi opširan članak pod naslovom „Posljednja žrtva Bleiburga“ u kojem njemačku javnost upoznaje sa serijom nerazjašnjenih ubojstava koje su jugoslavenski agenti počinili diljem Njemačke, ali i Austrije.

No istodobno se, kada je postalo sve izvjesnije da će do izručenja doći, mediji počeli baviti i predstojećim procesom protiv Perkovića i Mustača te pogotovo pitanjem glavnog svjedoka optužbe Vinka Sindičića. Süddeutsche Zeitung (SZ) se osvrće na Sindičićevo demantiranje vlastitog svjedočenja tijekom procesa protiv Krunoslava Pratesa koji je 2008. osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog suučesništva u ubojstvu hrvatskog emigrantskog političara Stjepana Đurekovića. Sindičić je opovrgao svjedočenje, na kojem se u najvećoj mjeri tereti i optužnica protiv Perkovića i Mustača. SZ izražava čuđenje što je Sindičićevu izjavu, u kojoj tvrdi kako je svjedočio pod pritiskom njemačkih organa, javnosti predstavio „nitko drugi“ nego Perkovićev odvjetnik Anto Nobilo.

Susret lažova

Njemačke medije koji su pokušavali shvatiti zašto službena Hrvatska do te mjere štiti svoje bivše tajne agente da je bila spremna posvađati se i s najprisnijim dojučerašnjim saveznicima poput Njemačke, je posebice zanimala prijetnja Josipa Perkovića da će, ukoliko bude doveden pred sud, „otkriti mnogo toga“. „Berliner Zeitung“ u članku dobrog poznavatelja okolnosti u Hrvatskoj, Norberta Mappesa-Niedieka postavlja pitanje: „Koliko je Jugoslavije skriveno u novoj Hrvatskoj’“, aludirajući na isprepletenost jugoslavenskih i hrvatskih tajno-obavještajnih struktura. „Tajni agenti su poput zlih vila stajali uz kolijevku mlade države Hrvatske“, piše Berliner Zeitung.

Njemački mediji su još jednom, sredinom listopada kada je i započeo proces Perkoviću i Mustaču, pokušali njemačkoj javnost razjasniti o kakvom povijesnom procesu se tu radi. No mnogi mediji sumnjaju da bi ovaj proces mogao donijeti očekivanu katarzu i rasvjetljavanje pozadine mnogobrojnih političkih ubojstava „jugovića“ na njemačkom tlu.

Tjednik „Die Zeit“ početak suđenja popratio je iscrpnom analizom događaja i likova vezanih uz ubojstvo Stjepana Đurekovića, ali istodobno, zbog profila svjedoka, dvoji u otkrivanje istine. „Tko tu komu može vjerovati? To je najveće pitanje na koje će trebati dati odgovor. Na optuženičkoj klupi, na klupi za svjedoke: svuda sjede profesionalni lažovi. Osobe koje su obučene kako bi druge obmanjivali. Agenti iz jednog vremena koje je davno prošlo, u kojem neprijatelji službeno nisu bili ubijani nego ‚stavljani u stanje pasivnosti‘. Svijet u kojem su napadi nazivani ‚ofenzivnim akcijama‘, a kritičari nisu bili javno diskreditirani nego podvrgnuti ‚dezinformirajućoj kampanji‘“, zaključuje „Die Zeit“.

Predviđanja autora „Die Zeita“ djelomično su se obistinila i nakon iskaza jednog od glavnog svjedoka, Krunoslava Pratesa koji je na čuđenje glavnog suca i tužiteljstva u potpunosti promijenio iskaz koji je prije toga dao i potvrdio u nekoliko navrata.

Grčka super reformist u usporedbi s Hrvatskom

Ako se na stranicama medija nije spominjala zbog slučaja Perković/Mustač, o Hrvatskoj se uglavnom pisalo zbog loše gospodarske situacije. Već je tako početkom godine Frankfurter Allgemeine Zeitung govorio o sporom provođenju reformi u Hrvatskoj. „Hrvatska treba štedjeti, ali nekako se čini da nitko time ne bi smio biti pogođen. Po spremnosti na reforme u usporedbi s Hrvatskom i Grčka djeluje kao uzoriti učenik“, pisao je 6. siječnja FAZ.

Mjesec dana kasnije berlinski dnevnik „Neues Deutschland“ piše o Hrvatskoj kao „problematičnom djetetu Europske unije“ kojoj ulazak u EU u prvih pola godine nije donio ništa od željenog gospodarskog boljitka.

I „Neue Züricher Zeitung“ se krajem veljače pita zbog čega članstvo Hrvatske u EU nije popravilo gospodarsku situaciju u zemlji. „Puko članstvo u EU je mnogim ulagačima jednostavno premali poticaj za investicije. Potrebne su temeljite promjene poslovnog ozračja koje sada krase visoki porezi, korupcija, kruta zakonska regulacija tržišta rada, komplicirani postupak izdavanja dozvola te nedostatak pravne sigurnosti“, pisao je NZZ krajem veljače.

Svoj specijalni dodatak Hrvatskoj je početkom lipnja, uoči glavne turističke sezone, posvetio i njemački gospodarski dnevnik „Handelsblatt“. Kao i nekoliko mjeseci prije FAZ, Handelsblatt također kritizira nevoljkost Hrvatske vlade za provođenjem reformi. „Spremnost Vlade na reforme je premala da bi trajno usmjerila gospodarstvo ka boljemu“ piše Handelsblatt. Taj list kao jednu od glavnih prepreka pojačanom investiranju ističe previsoke troškove rada u Hrvatskoj, ali i u prevelikom broju zaposlenika u javnom sektoru.

„Tko želi povoljno proizvoditi u blizini srednje Europe, taj jednostavno odlazi u neke od susjednih zemalja“, zaključuje ugledni ekonomski dnevnik koji u istom specijalnom dodatku ukazuje i na nesposobnost Hrvatske da bolje iskoristi svoje turističke potencijale i sezonu produlji i na ostatak godine, a ne samo na dva ljetna mjeseca.

Od Den Haaga do Thompsona

Međusobno podizanje optužnica Hrvatske i Srbije za genocid pred Međunarodnim sudom pravde početkom ožujka njemački mediji popratili su uglavnom ističući kako ni jedna ni druga strana nemaju pretjeranog izgleda za konačni uspjeh svojih tužbi. U članku pod nazivom „Duhovi prošlosti“ berlinski dnevnik „Der Tagesspiegel“ od 4. ožujka govori o tomu kako će proces u Den Haagu baciti mirovna stremljenja na obje strane godine unatrag i „pružiti verbalno streljivo“ nacionalistima na obje strane.

Jedno vrijeme njemački mediji su se bavili i kulturnim fenomenom „Thompson“ i njegovim zabranjenim koncertom u Berlinskoj Columbiahalle krajem travnja. „Berliner Zeitung“ od 25. travnja se u članku pod nazivom „Igra s dvoznačjem“ bavi Thompsonovim koketiranjem s hrvatskom verzijom fašizma donoseći brojne citate iz Thompsonovih pjesama koje manje ili više otvoreno aludiraju s razdobljem vladavine Ustaša u Hrvatskoj.