Hrvatska u novi i gori Schengen?

Europski parlament ponovno raspravlja o proširenju šengenske zone na Hrvatsku – uz Rumunjsku i Bugarsku – što je dobra prilika i za pregled donekle izmijenjenih okolnosti u tom kontekstu. Dugo već traje ulazak Hrvatske, a preostalih dviju članica EU-a posebno, u punopravni prostor kontinentalnog saveza, načelno bez unutarnjih granica. Bio je to i jest svojevrsni probni rok za te zemlje, no kroz to su vrijeme neki odnosi u samom savezu postali bitno drukčiji. Izbjeglička kriza vratila je Europu unatrag, i njome se danas prostire neka nova, doslovno željezna zavjesa, i to od tzv. žilet-žice.

Štoviše, po notornoj bodljikavoj žici najpoznatija su dva neposredna hrvatska europsko-unijska susjeda: Mađarska i Slovenija. Što će u takvim prilikama značiti neki novi Schengen, hoće li se žilet-žica preseliti na granice Hrvatske prema njezinim istočnim susjedima? Tonino Picula, hrvatski europarlamentarac, nije tako pesimističan, mada i sam poziva na ozbiljnost: „Izbjeglička kriza i terorizam su posljedično, između ostalog, doveli do manjka povjerenja među državama članicama. Zbog toga danas imamo kontrole na vanjskim granicama, ali i sustavne provjere u bazama podataka svih osoba koje ulaze ili izlaze iz šengenskog prostora, uključujući i stanovnike Europske unije.“

Turizam i odnosi s Bosnom i Hercegovinom

„Europa zaista ne smije postati tvrđava opasana nepremostivim bedemom“, nastavlja Picula za DW, „no, također, Europa koja nije sigurna ne može biti simbol blagostanja i otvorenosti. Treba jačati povjerenje, ali i sustave sigurnosti. Pitanje je političke mudrosti i dogovora - pronaći balans između jednog i drugog. Trebamo se fokusirati na europsku solidarnost i rješavanje problema suradnjom, koliko god bili složeni.“ A kao što smo jednom ovdje već ustanovili, Europska unija bi krize u azijskim i afričkim zemljama trebala rješavati na njihovu teritoriju. Prije nego ih njihovo stanovništvo napusti, dakle, a po mogućnosti čak tako da ih i Europa – prestane generirati.

Mimo toga, što bi ulazak u režim Šengenskog sporazuma mogao značiti Hrvatskoj u pogledu ekonomije i kretanja njezinih građana? Piculina europarlamentarna grupacija S&D (socijalisti i socijaldemokrati) predložila je novo razmatranje proširenja Schengena na novije članice, a on sam primjećuje da bi se koristi po Hrvatsku mogle u prvom redu ogledati na lakšem i bržem prolasku turista iz drugih zemalja EU-a preko granice RH. Jedna činjenica, koju naš sugovornik rado ističe, navodi kako Europljani svake godine u šengenskom prostoru ostvaruju oko 1,25 milijardi putovanja.

Ali, upravo je Tonino Picula i predsjednik delegacije EU-a za odnose s Bosnom i Hercegovinom, pa nas je zanimalo što bi eventualno skoro proširenje Schengena na Hrvatsku značilo toj državi i njezinim građanima. „Na mogućnosti putovanja građana BiH u EU puno će više utjecati ukupna regulativa granične problematike EU-a, nego samo članstvo RH u Schengenu. Primjerice, uvođenje sustava ETIAS, tj. planirano obvezno najavljivanje putovanja građana država Zapadnog Balkana u EU nije bilateralno pitanje. No, ključna stvar vezana za Schengen jest to što EU počiva na međusobnom povjerenju zemalja EU-a da se vanjske granice Unije pouzdano štite, te da članice na rubu ne dopuštaju da se bilo kakva prijetnja propusti preko njihova teritorija prema unutrašnjosti EU-a“, uvjeren je Picula.

Europa na putu u – 19. stoljeće

Treba pritom znati da je Hrvatska članica EU-a s najduljim dijelom vanjske granice Unije prema trećim zemljama, od čega s BiH dijeli oko tisuću kilometra zajedničke granice. „Već sad, u prilagodbi našeg prekograničnog režima za Schengen, uvedene su promjene koje omogućuju ispunjenje šengenskih uvjeta za RH, ali značajnije ne ugrožavaju dosadašnji život i navike stanovništva s obje strane granice. Ovaj pripremni period je važan kako bi i jedni i drugi zapravo naučili živjeti s novim graničnim režimom, ali i razvili graničnu infrastrukturu“, zaključak je ovog hrvatskog europarlamentarca.

Njegova pozitivna očekivanja, međutim, ne dijeli poznati vanjskopolitički analitičar Tomislav Jakić, kojeg smo također pitali za mišljenje na ovu temu. „U neku ruku je čak ironično govoriti o tome što bi ulazak u šengenski prostor značio za RH danas kad već na slovenskoj granici imate bodljikavu žicu. Schengen, nažalost, nije više ono što je bio ili je trebao biti. Europa zasnovana na ideji slobodnog prolaza ljudi, roba i ideja, pretvara se u skup nacionalistički orijentiranih država usredotočenih na vlastiti suverenitet, gotovo u smislu 19. stoljeća. I to zatvarajući svoje vanjske granice pred svima koji su u Europi – baš onoj kakvu su zamislili njeni idejni tvorci - poželjeli naći sklonište“, drži Jakić.