Prijeti li Hrvatskoj orbanizacija?

I u Hrvatskoj je američko-mađarski investitor i filantrop George Soros glavno "strašilo" u borbi protiv dijela civilne scene kojoj se tako zamjera netransparentno financiranje u cilju rastakanja "Europe kakvu poznajemo". I sve to usprkos činjenici da udruge redovito objavljuju financijska izvješća, a financijsku dokumentaciju neprofitnih organizacija na svojim internetskim stranicama objavljuje i Ministarstvo financija.

"Plaća ih Soros pa niti ne mogu vrijediti. Sreća što sve manje ljudi puši njihove fore, a u nekim državama su već takve organizacije i zabranjene. Podcjenjivački se odnose prema našim građanima dok veličaju imigrante i ignoriraju njihove zločine. Sve u skladu s napucima glavnog donatora."

To je samo jedan od komentara ostavljen na Facebook stranici Centra za mirovine studije (CMS), organizacije kojoj je Ministarstvo unutarnjih poslova, nakon 15 godina, onemogućilo daljnje pružanje podrške izbjeglicama unutar prihvatilišta za tražitelje azila. Drugi komentari na istoj stranici otvoreno zazivaju zabranu ljudskopravaških udruga. Trump i Orban često se ističu kao "političari kakve Hrvatska treba" pa smo odlučili provjeriti je li, kada je riječ o civilnoj sceni, na snazi takozvana orbanizacija Hrvatske.

Umjesto pressice, saslušanje u postaji

Julija Kranjec iz CMS-a za Deutsche Welle kaže da su se usluge koje su pružali u prihvatilištima iz godine u godinu prilagođavale korisnicima. Zadnjih godina izbjeglicama su pretežno davali tečajeve hrvatskog jezika, upoznavali su ih s lokalnom kulturom i tradicijom, pružali informacije o njihovim pravima. "Postoji interes za sudjelovanje izbjeglica u tim aktivnostima. Ako im možemo pružiti te aktivnosti na svoj trošak i uz pomoć volontera, nije potrebno ograničavati raznolikost tih usluga i organizacija koje ih pružaju", kaže naša sugovornica komentirajući obrazloženje MUP-a da slične aktivnosti kao i CMS u prihvatilištima pružaju i neke druge organizacije.

CMS u svemu vidi političku odluku i nastavak pritisaka na organizacije koje javno iz kritičke perspektive promatraju rad MUP-a. "Kada smo u travnju zakazali konferenciju za medije o tim pritiscima, neki od kolega su u tim terminima pozvani na obavijesne razgovore. Nismo usamljeni. Vidimo i pritisak na nezavisnu instituciju kao što je pučka pravobraniteljica koja je izvijestila da joj MUP onemogućava pristup podacima koji su joj potrebni da bi provela istrage iz svog djelokruga. Sjetite se i pritisaka na odvjetničko društvo koje je zastupalo obitelj poginule djevojčice Madine."

A Madina Hussiny je, podsjetimo, šestogodišnja Afganistanka koja je život ostavila pod kotačima vlaka u studenom prošle godine. Njezina obitelj i CMS tvrde da ih je hrvatska granična policija potjerala po pruzi natrag u Srbiju, bez da su im ponudili utočište, no MUP je odbacio takve optužbe.

Preglasna manjina

"Prijetnje i poruke mržnje smo dobivali i prije. To je uobičajeno, pogotovo nakon nekih medijskih istupa. U posljednje vrijeme cijeli medijski prostor je doživio erupciju mržnje, mitova, lažnih vijesti i demonizacije osoba koje migriraju", objašnjava Kranjec.

Ali ima i dobrih vijesti. CMS je istražio ksenofobne stavove i diskriminaciju u Hrvatskoj 2013. i 2017. godine: "Rezultati iz 2017. su bili bolji u smislu prihvaćanja izbjeglica migranata nego 2013. godine. Čini se da je glasna manjina ta koja širi paniku i stvara perspektive sigurnosne ugroze. Više od 55 posto misli, naime, da bi zemlja trebala biti otvorena za izbjeglice i preko 51 posto da bi trebala biti otvorena za ekonomske izbjeglice." Više od polovice ispitanika smatra da Hrvatska ne treba zatvoriti granice.

Policija pred vratima

Na atmosferu "na sceni" utječu i policajci u civilu o kojima se govori među aktivistima, a koji tjednima dežuraju pred organizacijama u kojima bi takozvani ilegalni migranti mogli zatražiti pravnu pomoć prilikom traženja azila. Dvoje takvih, uvjerili smo se, dežuraju i pred Hrvatskim pravnim centrom (HPC). Kako su nam objasnili susjedi, legitimiraju sve one koji bi mogli ličiti na Afganistance, Iračane, Pakistance…

Direktorica HPC-a Vesna Grubić potvrđuje nam da ova organizacija pruža usluge besplatne pravne pomoći ljudima tražiteljima međunarodne zaštite. "Držimo se pravila struke. Imamo sporazum s MUP-om i do sada nikada u pružanju pravnih savjeta nismo bili ograničavani", kaže za DW.

"I kod nas dežuraju policajci u civilu zbog ljudi koji misle da tu mogu zatražiti azil. Na žalost, netko ih je krivo uputio", potvrđuje nam programska menadžerica organizacije Are You Syrious? Tajana Tadić. AYS radi u prihvatilištima s izbjeglicama na usvajanju jezika i integriranja djece u školski sustav. U tom području, objašnjava, suradnja s MUP-om odlično funkcionira. "S druge strane, mi smo organizacija koja zagovora ljudska prava izbjeglica i komentiramo postupanja policajaca i institucija prema izbjeglicama i migrantima. Zbog toga iz MUP-a impliciraju da smo umiješani u krijumčarenje ljudima, a to nije istina. Upravo smo mi od samog zatvaranja Balkanske rute upozoravali da će ljudi, u nedostatku bolje opcije, biti gurnuti u ruke krijumčarima."

Poruke nedobrodošlice

Tadić tvrdi da se u postupanju prema izbjeglicama i migrantima, u pogledu ljudskih prava, krše međunarodni i nacionalni zakoni. I baš zato što su glasni, ovi aktivisti i njihove prostorije često su meta nasilnika i vandala, obično nakon istupa u medijima. "Doživljavamo prijetnje. Nedavno je izrečena i zabrana pristupa osobi koja je prijetila kolegici. U rujnu nam je razbijeno staklo u uredu, a ove nedjelje su nam na kombiju ispisali psovke te da imigranti nisu dobrodošli. Tim vozilom prevozimo djecu na razne aktivnosti."

I Tadić to povezuje s, kaže, histerijom koju rasplamsavaju lažne vijesti. "Zato je važna objava Policijske uprave ličko-senjske koja je potvrdila da nasilje i kriminal nisu porasli zbog dolaska izbjeglica, već da se stopa krivičnih djela smanjila. To je najbolji odgovor svima koji šire lažne vijesti o tisućama naoružanih ljudi koji samo čekaju ući u Hrvatsku." Ipak, osobne prijetnje, navodi Tadić, rijetke su "licem u lice". Sve se ipak odvija na društvenim mrežama.

I isusovci su optuženi da su soroševci

Bijes dijela javnosti navukao je i pater Tvrtko Barun, ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi. "Mnogo je etiketa koje u posljednje vrijeme ljudi lijepe na mene, između ostalog i da sam soroševac, što je potpuna besmislica jer otkad vodim JRS nismo imali niti jedan projekt koji je financiralo Otvoreno društvo, tj. Soros", izjavio je nedavno za Tportal ovaj svećenik kojeg mnogi građani doživljavaju kao uzor u življenju vjere kroz pomaganje drugima.

Ipak, iako je već nekoliko puta govorio za Deutsche Welle, ovoga puta nas je odbio. Kaže, zbog pritisaka koje doživljava, Služba je odlučila ne istupati za medije u prilozima u kojima se spominju i druge organizacije koje pomažu izbjeglicama i migrantima.

Možemo li iz svega zaključiti da je u Hrvatskoj na djelu zastrašivanje aktivista i pokušaj kriminalizacije ljudsko-pravaškog aktivizma? Na pitanje o orbanizaciji, Julija Kranjec odgovora da je, prema iskustvima mađarskih kolega, riječ o vrlo sličnim obrascima. "Ne u svim sferama i tih razmjera, ali sličnost se prepoznaje." Orbanizacija je za Tajanu Tadić prežestok termin za sadašnji trenutak. Ali zaključno kaže kako je Hrvatska "na dobrom putu da joj se dogodi orbanizacija". Pogotovo u kontekstu u kojemu se migranti interpretiraju kao sigurnosna ugroza.