HNS: treći entitet kao posljednji korak?

Veliko zanimanje vladalo je za rezultate 1. izvanrednog zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora BiH (HNS BiH) i to nakon niza neuspjelih pregovora s čelnicima bošnjačkih stranaka, prvenstveno najjačom Strankom demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića.

Zasjedanje je bilo zatvoreno za javnost, sa sloganom „Narod odlučuje", a nakon četiri sata rasprave, 12 stranaka članica predvođenih HDZ-om BiH, donijele su i objavile sedam zaključaka.

Prašina „trećeg entiteta"

"HNS će pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH ako se nastavi s de-konstituiranjem Hrvata u BiH na načelima federalizma i konsocijacijske demokracije, kojom će se osigurati potpuna ustavna jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH", to je ukratko posljednji zaključak koji je ujedno podigao i najviše prašine u javnosti.

Više i od pretposljednjeg u kojem se naglašava kako Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP BiH) "nije i ne može biti zakonodavac niti ima pravo preuzimati nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH", kao i da nije izabrano sukladno Izbornom zakonu BiH. Iz HNS-a su upozorili da će, ako unatoč tome budu raspisani i provedeni Opći izbori, iste smatrati suprotnim Ustavu i Daytonskom mirovnom sporazumu te da će tome suprotstaviti svim legitimnim pravnim i političkim sredstvima.

Iako sudionici kažu da zaključke svatko može komentirati kako želi i da nema govora o trećem, hrvatskom, entitetu, u burnim reakcijama koje su uslijedile spominje se samo nekadašnja Hrvatska Republika Herceg-Bosna (HR HB).

„Bošnjaci će razumjeti“

Međutim, predsjednik HNS-a i ujedno HDZ-a BiH, Dragan Čović, za DW kaže: "Uvjeren sam da će kolege Bošnjaci razumjeti ovo što smo mi danas odlučili i stoga smo otvorili vrata dogovoru i budućnosti naše zajedničke domovine BiH. Pozivam ih da to tako razumiju jer bude li način ponašanja kakav je do sad bio, nema optimizma da će se nešto promijeniti. Također duboko vjerujem i u međunarodno partnerstvo u ovom procesu kako bi zajednički izvukli BiH iz ove krize".

Čović je iznova ponovio kako je prioritet nastavak pregovora ali i da nisu stvoreni uvjeti za održavanje izbora te naglasio da će, ako ipak budu održani bez izmjena Izbornog zakona, to smatrati kršenjem Daytonskog sporazuma.

„Nitko ne spominje treći entitet"

Na pitanje je li, u krajnjem slučaju, u planu treći entitet, on je dvosmisleno kazao kako to "može interpretirati svatko kako želi".

U ovom kontekstu za podsjetiti je da je upravo predsjednik HDZ BiH na pitanje o mogućnosti trećeg entiteta prošle godine novinarima izjavio: "Da sam ga želio i zagovarao, do sada bih ga imao".

Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ 1990, stranke koja je također članica HNS-a, puno je jasniji: “Nitko ne spominje treći entitet jer smo svjesni ustavnog uređenja - dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Stalno ponavljam da je pružena ruka da se dogovorimo i BiH napokon učinimo funkcionalnom. Ne pokušavajte dizati tenzije. Ovdje nitko ucijenjen. Ovo je domovina i hrvatskog naroda”.

Ali „treći entitet" i „Herceg-Bosna" je tema svih reakcija na stavove HNS-a, a njihov ton govori kako će se teško doći do dogovora.

Reakcije i osude

Tako su iz SDA poručili kako zaključci HNS-a neće doprinijeti opuštanju odnosa u FBiH. "'Teritorijalne reorganizacije' i dodatnih etničkih podjela neće biti, niti će SDA na to ikada pristati. Za to ne postoji nikakav pravni ni politički temelj. Avanturisti koji sanjaju o obnovi 'Herceg-Bosne' ili formiranju 'trećeg entiteta', morali bi na umu imati haške presude za udruženi zločinački pothvat, kao i sudbinu "samouprave" koju je predvodio Ante Jelavić”, reagirali su iz ove stranke, pri tom poručujući da nitko nema pravo blokirati ili sprječavati izbore.

Odgovor je stigao i iz političke opcije Naša stranka, gdje smatraju da HNS kroz priču o legitimnim i nelegitimnim Hrvatima forsira jednoumlje, a zaključke su okarakterizirali antihrvatskim i anti-bosanskohercegovačkim.

"Hrvati su bosanskohercegovački narod i njihova je cijela BiH. Nebriga hrvatskog političkog rukovodstva za Republiku Srpsku, učinila je da Hrvata tamo gotovo nema. Tražeći da glasovi Hrvata u Sarajevu, Tuzli, Zenici i u drugim mjestima ne budu jednako vrijedni glasovima Hrvata iz Mostara, Gruda, Čapljine i drugih mjesta gdje su Hrvati većina, HDZ čini da ti naši građani u političkom smislu nestanu i iz tih dijelova BiH", smatraju u ovoj stranci. Zaključuju kako "HNS nanosi povijesnu štetu Hrvatima zagovarajući politički i teritorijalni aparthejd i jednoumlje".

Predsjednik Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine (SDP BiH) Nermin Nikšić na društvenim mrežama komentirao je usvojene zaključke HNS-a navodeći da se "radi o proizvoljnim tvrdnjama, neistinama i besmislicama".

"Udruženje HNS uporno dovodi javnost u zabludu tezama o legitimnom predstavljanju i podudarnosti tog koncepta s europskim vrijednostima i presudama Europskog suda za ljudska prava”, rekao je Nikšić.

Put demokratskog centralizma?

Zanimljiv je komentar umirovljenog mostarskog profesora europskih integracija, Mile Lasića, uoči održavanja sabora. On je na svom Facebook profilu kratko napisao: "Pod sloganom 'Narod odlučuje', osigurati put demokratskom centralizmu, iliti zavaravanje tipa 'tresla se gora, rodio se miš'".

Čini se da političke napetosti u BiH ne jenjavaju. Kao što ne jenjavaju ni poruke iz susjedne Republike Hrvatske gdje premijer Andrej Plenković diplomatski želi smiriti situaciju pozivajući na nastavak pregovora kako bi se jesenski izbori održali po novom Izbornom zakonu.

Puno robusnije i agresivniji je pristup predsjednika Zorana Milanovića koji je rekao da će "učiniti sve da se ne održe izbori u BiH ako ne bude dogovora oko Izbornog zakona". Ove njegove izjave bile su povod za snažne reakcije.

"Nema kompromisa koji je ključan"

Ali, Stipe Prlić, predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća (HNV), prve hrvatske nevladine organizacije, a čije je sjedište u Sarajevu, u zaključcima HNS-a ne vidi ništa novo. Nitko iz HNV-a, kako kaže, "po starom dobrom običaju", nije pozvan za zasjedanje HNS-a.

"Ukratko, ne vidim ništa što već nismo čuli i vidjeli. Razvoj situacije mogao bi eskalirati, ali bez obzira na eventualne ekscese, ne može doći do realizacije točke 7. Politika HDZ-a je već otpisala pola BiH, današnju Republiku Srpsku, dok je u drugoj polovici, Federaciji BiH, ta ista politika dovela do toga da mi Hrvati nismo međusobno ravnopravni", kaže Prlić u komentaru za Deutsche Welle.

Međutim, on se osvrće i na činjenicu da je na zasjedanju sabora bila samo jedna tema - Izborni zakon.

"Fokus hrvatskih političkih predstavnika okrenut je samo Izbornom zakonu. Ispada, ako se riješi Izborni zakon po volji HDZ, da će se riješiti svi problemi hrvatskog naroda u BiH. Od svega što bi trebalo zapamtiti s ovog zasjedanja HNS-a je slogan 'Narod odlučuje', jer je narod već odavno odlučio da u što većem broju odlazi iz BiH", smatra Prlić.

No, on tu nije kraj njegovim kritikama.

"Oni, koji navodno ne vide činjenicu da Hrvata nema u RS-u, rade za tzv. Srpski svet. Takvi kvazi borci za hrvatske interese dovest će Srbiju na granicu s Hrvatskom na svega stotinjak kilometara od Zagreba", smatra predsjednik HNV-a, alitime ne abolira ni građanski koncept BiH kakvu zagovara najjača bošnjačka stranka SDA kao i lijeve opcije. No, on to naziva tzv. građanskim uređenjem.

"Federalni premijer Fadil Novalić (SDA), tijekom nedavnog posjeta bošnjačkoj dijaspori u Luxembourgu kazao je da će Bošnjaci za 30 do 50 godina ovladati s 92 posto gospodarstva, a da će biti i brojčano nadmoćniji. Prema tome, ako je to ta građanska BiH, ne daj mi Bože živjeti u njoj. Dakle postoje ta tri nacionalna koncepta, a ne postoji bosansko-hercegovački koncept koji bi trebao pomiriti građansko i nacionalno. Nema kompromisa koji je ključan”, zaključio je Prlić.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu