Hrvatski susjedi i europski izbori
28. svibnja 2019Rezultati izbora pokazuju da će i narednih pet godina proeuropske snage dominirati Europskim parlamentom (EP), a time i raspravama o Zapanom Balkanu. U Bosni i Hercegovini su izbori praćeni s pažnjom posebno u onom dijelu pučanstva koji je mogao direktno sudjelovati u izbornom procesu. Oko 80.000 građana BiH koje imaju i hrvatsko državljanstvo moglo je glasati za predstavnike u EP na jednom od 46 birališta u ovoj zemlji, a najviše ih je bilo u Mostaru.
„Lijep je osjećaj biti dio EU“
„Htio bih glasovat za nekoga tko će kazati neku riječ za nas Hrvate u BiH, ali i za sve druge građane u BiH da se nešto uradi, da bude sutra bolje, da se donesu neki zakoni koji su u Europi pozitivni“, zabilježio je reporter BH radija 1 glas jednog građana na biračkom mjestu u Mostaru. Tamo je na biralište izašao i lider HDZ BiH Dragan Čović, koji je tom prilikom kazao kako je važno da se i s bosanskohercegovačkih prostora čuje glas u EP. „Važno je da se o BiH govori u EP jer to jača odnos europarlamentaraca prema ovom našem prostoru, a vjerujem da će to potaći i nove procese proširenja“, kazao je Čović.
Glavni urednik Hrvatskog Medijskog Servisa Milan Šutalo kaže da je „lijep osjećaj glasovanjem na europskim izborima biti dio Europske unije (EU)". „Hrvati iz BiH vjeruju da će većina izabranih zastupnika iz Hrvatske biti i njihov glas u EP. Oni su bili posebno motivirani izaći na ove izbore kako bi se kroz mogućnost preferencijalnog glasovanja izborili za to da imaju svog autentičnog predstavnika iz BiH u EP, Željanu Zovko", kaže Šutalo za Deutsche Welle.
BiH nije u vrhu evropskih prioriteta
Analitičari u BiH ne očekuju bitnije promjene europske politike prema BiH nakon izbora za EP, jer ni sastav parlamenta neće biti bitno drugačiji. „No najvjerovatnije ćemo imati drugu osobu na čelu Komesarijata za proširenje i susjedstvo i za očekivati je da će ta osoba dati neki novi zamah kada su u pitanju europske integracije BiH“, kaže koordinator Inicijative za monitoring europskih integracija BiH Rasim Ibrahimagić za Deutsche Welle.
On konstatira da desnica nema većinu u EP gdje najviše mandata imaju proeuropske snage i podsjeća da EP ima kontrolne mehanizme u odnosu na Europsku komisiju koja je i te kako značajna kada je u pitanju proširenje EU, što je važno i za BiH. „BiH se ne treba nadati da će joj neko drugi riješiti probleme i, bez obzira na to tko ima većinu u EP, treba činiti ono što se od nje očekuje. Treba dakle ispuniti postavljene uvjete, a to između ostalog znači i uspostaviti vlast što se, eto, oteže još od izbora prošle godine", kaže Ibrahimagić. To, napominje on, doduše nije formalni uvjet, ali je jasno da "mi u BiH moramo sami početi rješavati vlastite probleme“.
Važno je međutim znati, das BiH ipak nije u vrhu prioriteta EU, jer ona sada mora rješavati druga, za Bruxelles daleko važnija pitanja.
Razočarani euroskeptici u Srbiji
U Srbiji brojni euroskeptici u svojim prvim reakcijama pažnju prije svega skreću na uspjehe desnice i nacionalističkih snaga u pojedinim europskim zemljama. Srpski mediji tako uredno bilježe sve izjave koje govore o novom odnosu snaga u Europi, iako se usput ipak primjećuje da rezultati izbora najvjerojatnije neće donijeti neke spektakularne promjene. Stoga je fokus srpskih medija je prije svega na onim zemljama u kojima su pobijedile – kako se u Beogradu nazivaju – suverenističke snage. One se vide kao neka vrsta prirodnih saveznika i prijatelja Srbije.
Ali, ako se pogledaju izjave koje su se dosada čule iz europskeptičnih krugova, prije svega iz Italije i Francuske, oduševljenje za proces europskih integracija Srbije nije među njima baš veliko. Tako je Francuskinja Marine Le Pen je već ranije slala poruke Srbiji da joj članstvo u EU nije potrebno, a Italian Mateo Salvini je nakon izbora za EP rekao da je ideja o članstvu Srbije u EU „interesantna". Jedino je mađarski premijer Viktor Orban u telefonskom razgovoru s predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem rekao kako se „Srbija može osloniti na snažnu pomoć Mađarske na njenom europskom putu".
EU neće propasti
"Na veliku žalost naših lokalnih euroskeptika, koji već desetljećima čekaju na propast EU, to se neće desiti", komentira za DW rezultate izbora za Europski parlament Suzana Grubješić, glavna tajnica Europskog pokreta u Srbiji. „Kakve će međutim posljedice rezultati izbora ipak imati po Srbiju i region, to će se vidjeti tek nakon samog izbora ljudi koji će rukovoditi parlamentarnim odborima, recimo odborom za vanjske poslove, te tko će biti izvjesttelj za Srbiju, tko će biti na čelu odbora za stabilizaciju i pridruživanje, a prije svega kako će se riješiti pitanje povjerenika za proširenje EU", kaže Suzana Grubješić.
Prvi značajan događaj u tom smislu, na koji bi trebalo obratiti pažnju, je za lipanj zakazan samit na kojem bi Sjeverna Makedonija i Albanija trebale dobiti datum za početak pregovora. "No prema informacijama koje sada do nas stižu mala je vjerojatnost da će se to doista i desiti. A 29. svibnja bi trebao biti predstavljen i izvještaj o napretku Srbije koji je sačinila Europska komisija. No ona je podlegla pritisku, pa se tu proširenje i ne spominje, a od svega toga će zavisiti i daljnje otvaranje pregovaračkih poglavlja za Srbiju. Kada podvučemo crtu, jasno je da će pitanje proširenja EU još neko vreme biti u drugom planu", ističe Suzana Grubješić.
Srbija i Brisel po starom
Službeni Beograd s jedne strane članstvo u EU navodi kao svoj strateški cilj, ali su s druge strane istovremeno u srpskoj javnosti bile vidljive simpatije za euroskeptične struje unutar same Unije. Iako nije članica EU, Srbija gleda Bruxelles na sličan način kao i sve one punopravne članice EU koje su došle u sukob s briselskom birokracijom: kao mjesto odakle stižu ultimatumi i diktati.
Glavna tajnica Europskog pokreta u Srbiji naglašava da su bile nerealna pojedina očekivanja unutar zemlje „kako će doći do nekih drastičnih promjena, jer ozbiljne zemlje imaju svoja strateška opredjeljenja koja ne mijenjaju nakon svakog izbornog ciklusa. Od Beograda će se i ubuduće očekivati nastavak dijaloga s Prištinom te ubrzanje procesa unutrašnjih reformi", zaključuje Suzana Grubješić.