Hrvatskom vlada opasna politika nezamjeranja

Ovog vikenda u Supetru na Braču četvero je mladih sezonskih radnika iz Slavonije i Varaždina, a skupa s njima i brački vatrogasac koji ih je pokušao zaštiti, premlaćeno uz povike „Di su Srbi?“. U ponedjeljak je preminuo vijećnik SDSS-a iz Kastva, pretučen prije mjesec i pol dana u Rijeci.

„Ne bi se štel zameriti" atmosfera

Gradonačelnica Supetra Ivana Marković je doduše odmah najavila ukidanje financiranja i zabranila održavanje tzv. Torcida kupa jer su napadači očito bili pripadnici ove tzv. navijačke skupine. Ali izostaje reakcija ključnih političkih aktera koji i dalje šute, baš kao što se nisu ni osvrnuli na hajku kojoj su posljednjih dana bili izloženi i strani novinari/mediji. Riječ je o opasnoj politici nezamjeranja i filozofije života koja se svodi na zagrebačku uzrečicu „Ne bi se štel zameriti“.

Kako ističe psihologinja dr. Mirjana Krizmanić, upravo ta uzrečica karakterizira odnos hrvatskih građana i većine političara prema stanju u zemlji i pojavama, s kojima se većina zapravo ne slaže niti ih podržava, ali ne želi niti javno iskazati vlastiti stav.

„Jedna od mana Hrvata je ta filozofija života sažeta u zagrebačkoj uzrečici 'Ne bi se štel zameriti' koja zapravo govori: imam mišljenje, ali ga ne želim izreći. To je potpuno kriv odnos prema životu i društvu jer ispada da podržavaju loše pojedince i skupine koje štete zajednici, budući da se šutnja najčešće tumači kao odobravanje“, ističe dr. Krizmanić.

U konačnici, zbog takve životne filozofije, svatko može nametati društvu što god hoće, a izostaje konstruktivna rasprava u kojoj će se suprostavljati različita mišljenja o određenoj temi. Izostanak društvenog dijaloga, nedostatak „hrabrih i odvažnih osoba" koje se ne boje javno izreći stav o stvarima i pojavama s kojima ne slažu, ističe Krizmanić, sprečava društvo da se razvija. Načelno ne podržava zabrane izražavanja stavova, ali joj je neprihvatljivo što u Hrvatskoj gotovo uopće nema pravih javnih rasprava ni dijaloga među neistomišljenicima.

Kojim se to krugovima ide niz dlaku?

Posve u skladu s uzrečicom „Ne bi se štel zameriti“ ponaša se i državni vrh kad je riječ o osudi pokušaja ustašizacije, šovinističkih premlaćivanja ili slučajeva javnog linča svih onih koji kritički progovaraju o NDH. Posve u skladu sa spomenutom uzrečicom  završio je i naš prošlotjedni pokušaj da doznamo kakav stav o hajci ekstremno desnih medija i političara na strane medije/novinare ima predsjednik Odbora za vanjsku politiku Miro Kovač (HDZ). Iako je pretendent na poziciju predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića i vodi parlamentarni odbor za vanjsku politiku, Kovač je prvo tražio da se „upozna s temom“ te nas zamolio da mu se javimo dan kasnije. Drugi dan nije pronašao vremena da odgovori na pitanja, ali je SMS-om zamolio da mu to „ne zamjerimo“ , a treći dan više uopće nije odgovarao na pozive. Čini se kako se dr. Kovač „ne bi štel zameriti“ Hrvatskom tjedniku i zastupniku Željku Glasnoviću, koji je sa saborske govornice označio dopisnike stranih medija kao hrvatske neprijatelje.

Ni SPD nije osudio Glasnovićev istup

Potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku  Joško Klisović iz SDP-a, stranke čiji su zastupnici skupa s ostalima odšutjeli Glasnovićev grubi verbalni napad na strane dopisnike, u izjavi za Deutsche Welle naglašava kako on sve takve pojave osuđuje, a napose šovinističke napade i obračune s novinarima i medijima. Klisović je jedan od rijetkih SDP-ovaca koji se javno kritički oglašava o hajkama na neistomišljenike, sudjelovao je i u svibanjskom prosvjedu novinara protiv cenzure i stalnog pritiska na novinare i medije.

„Opozicija teško može mnogo napraviti i takvim slučajevima, ali mora na to reagirati. Nerijetko sam usamljen u osudi ekstremističkih pojedinaca i skupina, izluđuje me što su hajke na političke neistomišljenike postale normalne i, na neki način, posve prihvaćene u društvu. No, za to je kriva prvenstveno Plenkovićeva vlada koja uopće ne reagira na napade kakav je bila potjernica za austrijskim i njemačkim novinarima koji su kritički izvještavali o komemoraciji na Bleiburgu“, kaže Klisović.

Napominje da su, osim vlasti, problem i mediji, pogotovo televizije koje rijetko izvještavaju ili problematiziraju napade na neistomišljenike kakav je bio nasrtaj na strane dopisnike.

„Svi smo odgovorni za to što je hrvatsko društvo umrtvljeno i otupjelo na rušenje demokratskih standarda, vlast najviše. Prije šest godina primljeni smo u Europsku uniju, ali Europa još nije ušla u Hrvatsku, još smo debeli Balkan i to se hitno mora mijenjati. Vlada to ne čini, okreće glavu od pokušaja revizije antifašističke prošlosti, ali baš zato u borbu za europske demokratske standarde moraju ući oporba, mediji i civilno društvo i dići svoj glas te jače pritisnuti vladu jer je ovakva situacija neodrživa“, zaključio je Klisović.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android