I Kremlj voli zastavu Paname

Tek što je završila drama oko tankera Eventin koji je po Baltičkom moru plovio s gotovo 100 tisuća tona nafte iz Rusije i to s oštećenim trupom, pomorskim službama je stigla poruka i sa tankera Jazz o kvaru na strojevima i nesposobnosti za plovidbu.

Za razliku od Eventina, tanker Jazz doduše ne stoji na popisu organizacije Greenpeace oko 190 dotrajalih brodova koje prevoze rusku naftu preko Baltičkog mora, ali pomorske službe zemalja oko Baltičkog mora su slutile što ih čeka. S broda im je nešto kasnije doduše javljeno kako su vlastitim snagama popravili motore, ali je brodu naloženo baciti sidro pred Skagenom u Danskoj da bi se utvrdilo, je li sposoban za plovidbu.

Osim ruske nafte kao teretom, Eventinu i Jazzu je još nešto zajedničko: oboje plove pod zastavom Paname i to je nešto što se već godinama pokušava obuzdati.

Sićušna pomorska velesila

Na papiru, srednjoamerička država sa brojem stanovnika podjednaka Hrvatskoj je pomorska velesila bez premca: po podacima Konferencije Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj (UNCTAD) čak 16% trgovačkih brodova diljem svijeta vijore zastavu Paname. Portal The Maritime Executive tu državicu bez problema smješta na prvo mjesto u svijetu čija je flota već narasla na 8.540 brodova.

"Panama je tipična zemlja 'jeftine zastave'", objašnjava nam Alexander Proelß, profesor međunarodnog pomorskog prava Sveučilišta u Hamburgu. "Takve države omogućuju brodovlasnicima relativno jeftino registrirati i pustiti ih da plove pod zastavom te zemlje". Registrirati ih može državljanin i tvrtka iz bilo koje zemlje, a dovoljno je predočiti tek nekakvu adresu u Panami. U pravilu je to tek poštanski sandučić ili adresa odvjetnika koji zastupa vlasnika, čak i kad je riječ o desecima brodova.

Alkohol je kriv za sve

Panama nije nipošto jedina država "jeftine zastave": tu su i Honduras ili Liberija, ima država koje nude tu uslugu čak i kad su na tisuće kilometara daleko od svakog mora, ali je uvjerljivo najveća. Početak je zapravo bizaran i seže još u doba neposredno nakon Prvog svjetskog rata: u doba prohibicije je zabrana točenja alkohola naravno vrijedila i na brodovima koji su vijorile američku zastavu, a nije trebalo dugo dok je bilo jasno kako svaki alkohol u brodskom baru može teći koliko se želi, samo ako i brod vijori zastavu Paname.

Takva zastava brodovlasnicima je nudila i druge prednosti: posada nije imala prava zaposlenih kakve su imali pomorci "normalnih" pomorskih sila, porezi su niži, a i propisi o sigurnosti broda su bili daleko velikodušniji. Nije rijetkost da brod pod zastavom Paname nikad nije niti pristao u toj američkoj državici i da tamošnji službenici nikad nisu stupili nogom na njegovu palubu. Sve se može riješiti uplatom određenog iznosa, a Panama dobro zarađuje na toj svojoj "golemoj" floti.

Što je "prava veza"?

Ipak, brodovi pod takvom "jeftinom zastavom" su preplavili mora tek eksplozijom globaliziranog kapitala u osamdesetima prošlog stoljeća. O njima je bilo riječi i u Sporazumu o pomorskom pravu Ujedinjenih naroda, ali se u njemu nije stiglo dalje od propisa kako mora postojati "prava veza" između države i broda koji plovi pod njegovom zastavom.

To bi trebalo značiti da jedna Mongolija ipak ne bi trebala moći postati nautička velesila, ali Međunarodni sud za pomorsko pravo je utvrdilo kako to ograničenje "ne može ograničiti pravo neke države dodijeliti nekom brodu svoju zastavu". Ono bi tek trebao značiti obaveze te države prema brodu koji vijori tu zastavu.

Nitko im ne može zabraniti

No mnogo važnija odredba Sporazuma o pomorskom pravu jest jamstvo slobodne plovidbe po svim morima i tu je onda problem sa ovim tankerima po Baltičkom moru. Svi znaju da je tovar ruska nafta, ali kad bi oni vijorili i rusku zastavu, to bi onda moglo pasti pod gospodarske sankcije protiv te zemlje. Ali pod zastavom Paname? "Nekakva opća zabrana plovidbe za sumnjive tankere je nespojiva s međunarodnim pomorskim pravom", kategoričan je profesor Proelß.

Ipak je i Panama morala shvatiti kako ne može vječito dopuštati plovidbu i olupinama koje se još jedva drže na površini mora. Portal Maritime Executive je primijetio kako je Panama 2022. iz svog registra brodova izbrisala 160 brodova. To nisu samo brodovi čija je prosječna starost bila 17 godina, nego je i to čitava flota od 78 ribarskih brodova za koje se smatra da se ribolovom bave ilegalno ili na nedozvoljen način.