I predsjedanje EU-om treba koordinirati

Godina u kojoj Hrvatska i Njemačka predsjedaju Vijećem Europske unije logično je započela posjetom hrvatskog premijera Andreja Plenkovića Berlinu i konzultacijama s kancelarkom Angelom Merkel koja još uvijek, unatoč tomu što se nazire završetak njezinog mandata, mnoge europske konce drži u svojim rukama.

Zapadni Balkan i EU – jedan od prioriteta

Hrvatska je u Berlinu predstavila svoje prioritete predsjedanja Europskom unijom a na konferenciji za novinare nakon sastanka u kancelarskom uredu se najviše moglo čuti o jednom prioritetu a to je pitanje perspektive članstva u Europskoj uniji za zemlje zapadnog Balkana.

I ovdje su i Merkel i Plenković odmah na početku dali do znanja kako najavljeni samit EU-a i zemalja zapadnog Balkana početkom svibnja u Zagrebu vide kao vrlo važan element za rješavanje problema i pomicanje procesa približavanja zemalja regije jugoistočne Europe Europskoj uniji s mrtve točke.

"Samit o zapadnom Balkanu koji će se održati u Zagrebu je vrlo važan događaj. I to zbog problema s početkom pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije i nadamo se da ćemo na sastanku na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana postići pomake na tom polju", rekla je Angela Merkel. Ona je dala do znanja da Njemačka nije bila ta koja se protivila otvaranju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom i da to neće biti ni u budućnosti. 

Velika očekivanja u svibanjski sastanak na vrhu u Zagrebu polaže i hrvatski premijer koji se nada da će ovaj susret definirati odnose ovih zemalja s Europskom unijom. "Ovaj samit će dati realnu perspektivu u odnosima EU-a sa zemljama u susjedstvu kako bi znali kojom dinamikom će se ove zemlje kretati prema članstvu", rekao je Plenković.

Ostale "bauštele": proračun i Brexit

Jedan od većih zalogaja ovogodišnjeg predsjedanja Europskom unijom bit će i dogovor oko zajedničkog višegodišnjeg proračunskog okvira. Tu će biti potrebno mnogo vještine, kako je rekla njemačka kancelarka, da bi se postigla ravnoteža između različitih interesa, posebice nakon izlaska Velike Britanije, jedne od zemlja koje više uplaćuje u proračun nego što iz njega izvlači. I tu je već druga "bauštela" Brexit koji će, kada se napokon provede krajem mjeseca, zahtijevati mnogo energije jer je još mnogo otvorenih pitanja.

Hrvatska će, kako se čini, mnogo profitirati od činjenice da od nje predsjedanje preuzima upravo Njemačka. To je bilo jasno još za nastupnog posjeta hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića-Radmana prošle jeseni Berlinu kada je dogovoreno da će u Zagreb u svrhu koordinacije i operativne pomoći doći i jedan službenik njemačkog ministarstva vanjskih poslova.

Akcijski plan i Zeleni tjedan

Među rituale svakog bilateralnog susreta njemačkih i hrvatskih političara spada i spominjanje broja njemačkih turista u Hrvatskoj. To nije izostavljeno ni ovaj put s time da se hrvatski premijer pohvalio rekordnim brojkama od tri milijuna njemačkih gostiju koji su ostvarili 21 milijun noćenja.

Povećanju gospodarskog volumena s Njemačkom Plenković i članovi njegove mnogobrojne delegacije na čelu s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković i ministrom gospodarstva Darkom Horvatom se nadaju i nakon ovog Zelenog tjedna koji je svečano otvoren u četvrtak navečer. Na otvorenju sajma se moglo čuti kako je Finska, koja je prošle godine bila zemlja partner na Zelenom tjednu nakon nastupa u Berlinu naglo povećala izvoz. Tomu se nada i Plenković i njegova vlada ali i pedesetak izlagača koliko ih je iz Hrvatske ove godine doputovalo na poljoprivredni sajam u Berlin.