I rusko i njemačko gospodarstvo pate zbog sankcija

Kakve posljedice za poslovnu klimu u Rusiji imaju gospodarske sankcije? Ovo pitanje je u jednoj anketi provedenoj među svojim članovima postavila Njemačko-ruska vanjskotrgovinska komora. Samo 38 posto ispitanika je navelo da je direktno pogođeno obostranim sankcijama, no više od polovice ispitanih, njih 58 posto, navelo je da sukob u Ukrajini utječe na njihove poslove.

Njemačka industrijska i trgovinska komora (DIHK) navodi da je sankcijama posebno pogođena proizvodnja strojeva. Ova branša nije samo pogođena zbog uvedenih sankcija nego i zbog, po svemu sudeći, neprecizno formuliranih pooštrenih propisa o izvozu. Vlada velika neizvjesnost o tome što će biti, a što ne, odobreno od strane Saveznog ureda za gospodarstvo i nadzor izvoza (BAFA).

Volker Treier iz Njemačke industrijske i trgovinske komore navodi da su se željeli sankcionirati određeni proizvodi na području istraživanja nafte, ali da su pod sankcije dospjeli skoro svi proizvodi. „Zbog takvih propisa domaći proizvođači crpki ili automobila, koji robu žele isporučiti u Rusiju, moraju se obratiti BAFA-i, iako te crpke nemaju nikakve veze s istraživanjima nafte“, kaže Treier.

Politička promjena kursa zbog sankcija?

„BAFA poduzima velike napore da se dozvole dobivaju uz što manje birokracije“, kaže Treier. Gospodarstvo općenito ima razumijevanja za političke sankcije iako većina smatra da sankcije nisu samo štetne za poslovnu klimu, nego su i neprimjerene. Samo petina ispitanika u anketi koju je provela Njemačko-ruska vanjskotrgovinska komora polazi od toga da će Rusija zbog sankcija promijeniti svoju politiku. 78 posto njih smatra da će se umjesto Europi, ta zemlja okrenuti gospodarski jakim državama kao što su Kina, Južna Koreja i Japan. Predsjednik Njemačko-ruske vanjskotrgovinske komore Rainer Seele kaže da za to postoje dokazi: „U Rusiji vrlo jasno vidimo da se ugovori našim firmama daju sa zakašnjenjem ili uz više birokracije. Ponekad se stavljaju na led, a uočavamo i da veliki obujam poslova nije usmjeren prema Njemačkoj nego prema našim konkurentima iz Azije.“

Gorka pilula za njemačke poduzetnike

To je gorka pilula posebno ako se ima na umu da je Njemačka na području metalske industrije bila najvažniji ruski trgovinski partner u Europi. Njemačka industrijska i trgovinska komora (DIHK) računa da će se izvoz u Rusiju ove godine smanjiti za 20 posto. Direktor DIHK-a Volker Treier navodi da će gubici iznositi sedam milijardi eura. Ako se uz to doda i trgovina s Ukrajinom, onda će manjak do kraja godine iznositi deset milijardi eura.

„Smatramo da je za pohvaliti ono što je rečeno, a to je da su sankcije ograničene i da se traži rješenje. Smatramo da budućnost bez njemačko-ruskih gospodarskih odnosa nije zamisliva i to je rezultat ankete“, ističe Treier.

Tri četvrtine ispitanika je unatoč problemima i dalje uvjereno da je rusko tržište perspektivno i atraktivno. Oni koji nisu pogođeni sankcijama ove godine čak očekuju da će poslovi s Rusijom biti na razini prošlogodišnjih, ako ne i bolji. Kako će se to zapravo razvijati, ostaje da se vidi. U DIHK-u su uvjereni da će sankcije dovesti do zaoštravanja gospodarske situacije, koja je ionako napeta zbog devalvacije rublja i slabog gospodarskog rasta. Ukoliko Rusiju zahvati recesija, mnogi njemački poduzetnici će morati obustaviti realizaciju projekata, uvesti skraćeno radno vrijeme ili otpustiti radnike. Samo osam posto ispitanika smatra da bi se Rusiji moglo okrenuti leđa.