I Slovačka bi sada htjela više
19. listopada 2009Ukoliko Češka s Europskom unijom uspije dogovoriti klauzulu o iznimkama prilikom primjene Lisabonskog sporazuma prije svega u pogledu Povelje o temeljnim pravima i Benešovih dekreta, tada će se i Slovačka potruditi da dobije ista jamstva. To je za češku televiziju potvrdio slovački premijer Robert Fico. Ukoliko Češka Republika svojim pregovorima ishodi da Lisabonski sporazum „ne otvara ponovno pitanje Beneševih dekreta, tada Slovačka ne može ostati sama“. Sa takvon olakšicom samo za Češku iz bivše zajedničke države Čehoslovačke, Slovačka bi se našla „u vrlo osjetljivoj poziciji“.
„Beneševi dekreti za nas su neuklonjivi i nepromjenjivi. Oni su sastavni dio slovačkog pravnog sustava. Oni su rezultat čina pravednosti nakon kraja Drugog svjetskog rata. Ne možemo sebi zamisliti da bi ih itko mogao poništiti ili staviti u pitanje te da bi itko mogao pokušati zatražiti ili povrat posjeda ili nekakvu kompenzaciju“, smatra slovački predsjednik Vlade.
"Pravna nesigurnost"ako bi se vraćalo oteto
„Slovačku nećemo ostaviti u nesigurnosti. Za nas Benešovi dekreti su toliko važan sastavni dio pravnog poretka da ne možemo dopustiti da u Slovačkoj dođe do pravne nesigurnost“, zaključio je slovački premijer Robert Fico.
Češki predsjednik Vaclav Klaus za svoju zemlju je zatražio dodatak Lisabonskom sporazumu kako bi zašitito Čehe od potraživanja Nijemaca koji su živjeli u zemlji i koji su nakon Drugog svjetskog rata protjerani iz tadašnje Čehoslovačke. Zanimljivo je da 65 posto Čeha podržava svojeg predsjednika države Klausa u traženju zaštite od njemačkih potraživanja. "Odgovarajući dodatak Sporazuma ne moraju potpisati sve članice Unije", izjavio je euroskeptični predsjednik Klaus u razgovoru za novine "Lidove Noviny".
O češkim zahtjevima šefovi država i vlada zemalja članica raspravljat će na predstojećem summitu koji se krajem mjeseca održava u Bruxellesu, mada će sada očito biti riječ i o zahtjevu Slovačke.
Autor: Alen Legović, Bruxelles
Odg. ur. A. Šubić