010211 Ägypten Unruhen Wirtschaft

Prosvjednici u Egiptu ne traže samo demokraciju i slobodu. Oni žele sudjelovati i u raspodjeli plodova gospodarskog rasta, koji je čak i u kriznoj godini 2009. iznosio pet posto. Egipatsko gospodarstvo počelo se liberalizirati 2004. godine i od tada bilježi stalni rast. No, unatoč tome, nezaposlenost u zemlji je velika, pogotovo među mladima. Volker Treier iz Njemačke industrijske i trgovinske komore objašnjava: "Postoji opravdana sumnja da gospodarska elita uživa povlastice, dok široke mase nemaju udjela u raspodjeli. Najvažniji razlog za to je obrazovanje. Država je do sada činila premalo za podmladak u gospodarstvu, a s blagostanjem je počeo rasti i broj stanovnika."

I stvarno, Egipat sada ima 84 milijuna stanovnika, a njihov će broj,prema UN-ovim procjenama, nastaviti rasti godišnje za prosječno dva posto. Svake godine na tržište rada dolazi 600.000 do 700.000 mladih koji traže posao, a oni su uglavnom bez obrazovanja i kvalifikacija. Volker Treier smatra da je nedostatak kvalificirane radne snage glavni razlog za egipatsku neproduktivnost: "Ako sami ne mogu dovoljno proizvesti, onda moraju trošiti novac za strane proizvode. A to uzrokuje inflaciju." Inače, inflacija u Egiptu iznosila je prije izbijanja prosvjeda 11 posto, a stručnjaci predviđaju da će i dalje rasti. Sve veće cijene prehrambenih proizvoda, koje Egipat uglavnom uvozi, najviše pogađaju siromašne, dakle one koji malo zarađuju ili uopće nemaju posao.

Strani ulagači se boje

Stručnjak za Bliski istok Martin Kalhöfer ističe da će se nemiri negativno odraziti i na turizam, jednu od najvažnijih egipatskih gospodarskih grana. No, najviše ga zabrinjava to što će zbog kaosa u zemlji biti prekinute i mnoge direktne strane investicije. I stvarno: BASF, Daimler i BMW već su objavili da su privremeno prekinuli proizvodnju u Egiptu. I mogući novi ulagači za sada čekaju kako će se stvari dalje razvijati. No, ako nemiri rezultiraju demokratskim reformama u toj zemlji, to bi na kraju moglo povećati njezinu atraktivnost za investitore.

I svjetske burze su vrlo nervozno reagirale na nemire u Tunisu i Egiptu. Ulagači čak smatraju da je ugrožena stabilnost cijelog Bliskog istoka. Cijena nafte iz Baltičkog mora po prvi put je nakon više od dvije godine porasla na više od 100 dolara po barelu. Potrošači se boje da će ponovo poskupjeti gorivo, a ekonomisti procjenjuju da bi poskupljenje nafte moglo znatno usporiti svjetski gospodarski rast. Egipat, doduše, nije veliki izvoznik nafte, ali kroz Sueski kanal godišnje prema Sredozemlju prođe oko milijun barela nafte. Stručnjaci se u stvari najviše pribojavaju da bi val nemira mogao zahvatiti i druge arapske zemlje koje igraju znatno veću ulogu u opskrbi svjetskog naftnog tržišta.

Autor: Jutta Wasserrab/A. Jung-Grimm/dpa

Odg.ured: Žejka Telišman