Gefährliches Doppelspiel

Povijest pakistansko - američkih odnosa je promijenjljiva: prvo su Islamabad i Washington u 80-ima gajili prisne odnose. To je trajalo do povlačenja Crvene armije iz Afganistana (1988/1989. godine). Nakon toga je Amerika izgubila interes. Sjedinjene Države su ponovo počele obraćati pažnju na Pakistan tek nakon terorističkih napada od 11. rujna 2001. godine – prije svega kao logističku bazu u borbi protiv talibana i El Kaide. Pakistan se sa ne prevelikim oduševljenjem složio s novom strateškom suradnjom jer je Islamabad istodobno njegovao dobre odnose s talibanskim režimom, a i danas slijedi vlastite gospodarske ciljeve u susjednoj zemlji.

Stručnjak za južnu Aziju Conrad Schetter kaže kako Pakistan u Kabulu priželjkuje vladu koja će odgovarati njegovim interesima. Drugim riječima, zapadni susjed Afganistana teži dugoročnoj strategiji. Zbog toga Pakistan i nema razloga oštrije se boriti protiv svojih nedavnih suradnika talibana. Kada se govori o dugoročnim strateškim interesima u Afganistanu se misli na područje na koje bi se pakistanska vojska povukla u slučaju rata s Indijom. Ovakva razmišljanja su realna ako se uzme u obzir da su Pakistan i Indija već tri puta u prošlosti vodili rat te da granični spor između dvije atomske sile još uvijek nije razriješen.

Saveznici protiv Indije

Pakistanski stručnjak za terorizam Rahimulah Jusufzai kaže da je aktualna strategija Islamabada prisna suradnja s fundamentalističkim snagama. Pakistan polazi od toga da će se islamski fundamentalisti u svakom slučaju okrenuti protiv Indije, jer većinsko stanovništvo ove zemlje nisu muslimani. U slučaju rata s Indijom, Islamabad želi imati novog saveznika. Talibani, čiji je cilj osnivanje “Božje države“ na Hindukušu, dobro bi se uklapali u pakistanske planove u regiji. Riječ je o politici koju, kako kaže Jusufzai, Zapad ne razumije ili ne želi razumjeti. “Razlika u mišljenjima između Pakistana i SAD-a kao i ostalih zapadnih zemalja sastoji se i u njegovoj politici prema talibanima. Pakistan teži političkom rješenju i želi pregovarati s talibanima. Osim toga, Pakistan u tim razgovorima želi imati odlučujuću ulogu. Sjedinjene Države i dalje žele pobijediti talibane“, kaže Jusufzai.

Jasni zahtjevi SAD-a

Američka vlada se u međuvremenu, također, okreće pregovorima. Međutim, prije toga talibani, kao uvjet, trebaju okrenuti leđa Al Kaidi. Oko 100.000 američkih vojnika bi trebalo prisiliti talibane na pregovore. Jedan dio američke strategije su i masovni napadi bespilotnim letjelicama na područja u Pakistanu koje talibani koriste za povlačenje i konsolidaciju redova. Poruka koja stiže iz SAD-a je sasvim jasna: Suradnja između Pakistana i terorista neće biti dopuštena. To je poruka koju su, kako smatra politiolog Jochen Hippler, dospijela i do krugova u blizini pakistanske vlade. "Mnogi su shvatili da su mnoge žrtve posljednjih godina u Pakistanu jednostavno plod rata u Afganistanu. Držati Afganistan nestabilnim to je za Islamabad prije od štete nego od koristi", smatra Hippler.

No stručnjaci dvoje u to da je pakistanska vlada u stanju svoje političke smjernice promijeniti za 180 stupnjeva. Pakistanska vojska je moćna, a tajna služba utjecajna ponekad čak i ona sila koja vodi glavnu riječ. S druge strane, zemlja se ne želi odreći dugogodišnje američke pomoći u iznosu od nekoliko milijardi dolara. Promatrači smatraju da vlada u Islamabadu igra opasnu dvostruku igru u kojoj želi ostati saveznik fundamentalista i istodobno sačuvati odnose s američkom vladom. Igra koju, kako izgleda, SAD neće još dugo tolerirati.

Teško partnerstvo

“Da bi u Pakistanu ipak došlo do promjene mišljanja, Washington bi morao imati dosta strpljenja“, kaže Hennig Riecke, stručnjak za SAD pri Njemačkoj udruzi za vanjsku politiku (DGAP). Američka vlada gotovo da nema druge opcije na raspolaganju. “Amerikanci pokušavaju povećati pritisak na Pakistan. Istodobno znaju da će šteta biti velika ako pritisak bude prevelik i ako slaba vlada u Islamabadu izgubi tlo pod nogama. Tada bi postojala mogućnost da islamističke snage dođu do izražaja. Naravno da to Amerika ne želi“, kaže Riecke.

Washington i Islamabad u borbi protiv talibana i Al Kaide u Afganistanu slijede različite interese. Ipak, u teškom partnerstvu koje ih povezuje ove dvije zemlje su ovisne jedna od druge.

Autor: Ratbil Shamel (M. Smajić)

Odgovorni urednik: N. Kreizer