Igre oko bosansko-hercegovačke imovine u Srbiji

Iako se činilo da će imovinom poduzeća iz Bosne i Hercegovine, koja je nakon raspada bivše Jugoslavije ostale na teritoriju Srbije od ovoga tjedna moći upravljati Bosna i Hercegovina, Vlada Srbije donijela je novu uredbu kojom se produžuje rok za još tri mjeseca. Do tada bi dvije zemlje trebale riješiti status imovine u Srbiji. Međutim sama najava da bi Srbija mogla prodati imovinu BiH koja se nalazi na njezinom teritoriju, za ekonomiste je nepojmljiva, jer nitko u proteklih godinu dana iz Bosne i Hercegovine nije reagirao. Ni poduzeća iz BiH nisu se dogovorila sa tvrtkama iz Srbije koje su prisvojile bosansko-hercegovačku imovinu, što i ne čudi, jer nije bilo zajedničke akcije vlasnika tvrtki i vlasti BiH.

Igor Gavran iz Vanjskotrgovinske komore BiH kaže da je BiH vratila svu imovinu drugim državama, a da pri tom nije tražen reciprocitet: „Imovina naših poduzeća nije vraćena. Tretira se na različite načine, veliki dio je već uzurpiran, a ovo što se sada događa u Srbiji jedan je od najcrnjih mogućih scenarija gdje je sve izvjesnije da će naša poduzeća ostati bez ogromne vrijednosti, a da to neće ni biti nadoknađeno, niti se naša državna administracija angažira da to pokuša spriječiti.“

Bosansko-hercegovačke vlasti prespavale

Dokaz da u BiH nema interesa za imovinu bosansko-hercegovačkih poduzeća je i činjenica da nitko nije upoznat s uredbom Vlade Srbije od prošlog tjedna da se rok produži za još tri mjeseca. Ekonomistica Svetlana Cenić kaže da je skandalozno to što nitko iz BiH nije reagirao na prodaju imovine koja je vlasništvo građana te zemlje: „Mislim da je to skandalozno, ali to u načelu pokazuje i prava je slika funkcioniranja vlasti koja ne daje ni 5 para na ono od čega živimo, a bavimo se takvim glupostima da mislim da nam se smije čitava planeta.“

Riječ je o državnoj imovini poduzeća koja nisu privatizirana. Ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj kaže da je poslana diplomatska nota Srbiji i da je otpravnik poslova u Ambasadi BiH u Beogradu dobio izričitu instrukciju da to pitanje postavi na vrh prioriteta prilikom svakog sastanka s predstavnicima Srbije: „Ono što je možda i čudno je da se nijedna firma iz BiH nije obratila ministarstvu za određenu zaštitu.“

Vlasnici poduzeća traže pomoć, ali bez uspjeha

Igor Gavran iz Vanjskotrgovinske komore BiH kaže da vlasnici tvrtki nisu baš toliko pasivni: „U svakom slučaju se obraćaju komori i imaju našu punu podršku. Mi smo i u razgovorima s potpredsjednikom Vlade (Mlađanom) Dinkićem, kada je bio u posjetu Sarajevu razgovarali o toj temi. Također smo i našim institucijama upućivali naše informacije i saznanja o tome.“

Svetlana Cenić kaže da je još za vrijeme dok je ona bila ministrica financija u Vladi Republike Srpske, formirana radna grupa koja je trebalo popisati imovinu RS-a na teritoriji Srbije: „Do nas je došla informacija o nekim slučajevima gdje se na Terazijama prodavala takva imovina mimo znanja vlade i mimo svih procedura. I da je otuđena. I počelo se sa tim radom.”

RS i Federacija različit status zbog specijalnih veza

Pošto RS ima potpisan sporazum o Specijalnim i paralelnim vezama sa Srbijom, za razliku od Federacije, a uzimajući u obzir da pitanje državne imovine u BiH još nije riješeno, izvjesno je da će imovina koja će biti predmet eventualne rasprodaje u Srbiji biti ona u vlasništvu tvrtki sa sjedištem u Federaciji BiH.

U slučaju da se do isteka novog roka ne postigne dogovor, nadležni organi u Srbiji će po službenoj dužnosti upisati pravo vlasništva na poduzeće u Srbiji koje koristi tu imovinu. Vlada Srbije je za vrijeme premijera Vojislava Koštunice usvojila izmjene Uredbe kojom se nalaže sudovima da imovinu poduzeća čije je sjedište na teritoriji nekadašnje SFRJ upišu kao društveno vlasništvo. U Agenciji za privatizaciju Srbije evidentirano je oko 150 poduzeća koja su osnivačkim kapitalom povezana s imovinom u bivšim republikama SFRJ dok samo u BiH tvrde da ima oko 1.000 poduzeća iz te zemlje.

Radi se o izuzetno vrijednoj imovini, koja obuhvaća zgrade, poslovne prostore, skladišta ili zemljišta u velikim gradovima kao što su Beograd, Novi Sad, Kragujevac, Čačak, Kraljevo. Njezina vrijednost procijenjena je na više od dvije milijarde eura.

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorni urednik: Anto Janković