Igre oko Ustavnog suda BiH

Ustavni sud Bosne i Hercegovine ostao je bez suca Zlatka Kneževića koji je nakon političkih pritisaka na kraju umirovljen na osobni zahtjev. 2022. godine mandat je istekao drugom sucu iz Republike Srpske (RS) Miodragu Simoviću, što je otvorilo političku arenu oko ove pravosudne institucije, s obzirom na to da Republika Srpska sada u sudu nema nijednog predstavnika. Odluke su sada pod znakom pitanja jer samo šest sudaca ne može donositi odluke u okviru Velikog vijeća gdje se raspravlja o većini slučajeva.

Pravo i politika

Ipak, pravne posljedice su, kako kažu stručnjaci, gotovo nikakve, za razliku od političkih. „Po Ustavu, odlučuje se većinom glasova. Znači mogu se donositi odluke ako za njih glasa pet sudaca. Problem je što smo mi pojam legitimnosti proširili na svašta. Pojam legitimnosti je politički pojam, nije pravni. Svatko od nas može tumačiti neki akt pravednim ili nepravednim. Bitna je legalnost i ustavnost“, kaže profesor ustavnog prava Nurko Pobrić.

U sudu je ostalo troje sudaca koje bira parlament Federacije: Valerija Galić, Seada Palavrić i Mirsad Ćeman, te troje stranih sudaca: Ledi Bianku (Albanija), Helen Keller (Švicarska) i Angelika Nussberger (Njemačka). Inače, sudjelovanje međunarodnih sudaca u Ustavnom sudu propisano je Ustavom BiH koji predviđa da tri člana bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava, nakon konzultacija s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Uvjet za međunarodne suce je da ne smiju biti državljani BiH ili bilo koje od susjednih zemalja.

„Nije dobro to što u Ustavnom sudu neće biti nijednog suca iz Narodne skupštine Republike Srpske. Ali mi ne možemo dozvoliti da Ustavni sud bude blokiran, da ne nastavi sa svojim radom", rekla je za BHRT Valerija Galić, predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Stranačka imenovanja

Kada je Ustavni sud Bosne i Hercegovine prije dvije godine donio odluku kojom se poljoprivredno zemljište, a time i kompletna imovina, stavlja pod ingerenciju države, malo tko je slutio da će to dovesti do potpune blokade ove pravosudne institucije. Neki će danas reći da je ta odluka bila alibi za pokretanje pitanja legitimiteta Ustavnog suda, bez moguće reakcije međunarodne zajednice. I upravo to se i dogodilo, s obzirom na to da je nakon toga uslijedilo još nekoliko odluka kojima su iz Republike Srpske gotovo potpuno onemogućili donošenje odluka u Ustavnom sudu. Neki promatrači smatraju da je problem počeo ranije. „Ustavni sud BiH izgubio je legitimitet onog trenutka kada je SDA svoje članove ubacila u Ustavni sud. Sve dalje je bio posao delegitimizacije Ustavnog suda, u režiji Milorada Dodika. I on je uspio u toj namjeri“, kaže politički analitičar iz Sarajeva Enver Kazaz.

Nakon odluke o imovini kojom je poljoprivredno zemljište stavljeno na raspolaganje državi umjesto Republici Srpskoj, kako je to bilo definirano tada usvojenim entitetskim zakonom, uslijedila je izmjena Pravilnika o radu Ustavnog suda prema kojem za odlučivanje više nisu bili potrebni suci koje biraju entitetski parlamenti. Nakon toga su vlasti u Banjoj Luci donijele odluku u Narodnoj skupštini o neobjavljivanju odluka Ustavnog suda na teritoriju ovog entiteta i naložile da se jedini preostali sudac iz RS-a Zlatko Knežević povuče s te funkcije.

Zbog toga je trenutni manjak sudaca u Ustavnom sudu BiH opet vlastima RS-a poslužio za postavljanje pitanja legitimiteta suda.

„Sve većinske odluke u kojima su bila tri stranca i dva Bošnjaka bile su protiv Republike Srpske. Zato je jedini racionalan politički potez, ne birati naše predstavnike u Ustavni sud. Odlučili smo djelovati na taj način dok se ne donese, ako se ikada donese, zakon o Ustavnom sudu", rekao je predsjednik RS-a Milorad Dodik.

Zakon o Ustavnom sudu bez podrške

U svakom slučaju, Zakon o Ustavnom sudu BiH koji bi trebao biti izlaz iz ove situacije, teško da će dobiti potrebnu podršku koalicijskih partnera iz Federacije. Koplja se lome oko toga je li sada pravi politički trenutak za odlazak stranih sudaca i trebaju li oni uopće napustiti Ustavni sud. Naime, odlazak stranih sudaca već dugo traže stranke iz RS-a.

„Napadati Ustavni sud BiH, negirati njegove nadležnosti, ne birati suce a paralelno tražiti da strani suci odu, to je nerazuman proces koji nikada neće dobiti našu podršku“, poručuje jedan od lidera Trojke Elmedin Konaković (Narod i pravda).

Malo tko je optimist da će u ovakvim političkim uvjetima doći do dogovora oko Zakona o Ustavnom sudu.

„Ne postoji konsenzus oko termina kada bi međunarodni suci trebali otići, a ne postoji konsenzus ni oko toga može li se to mijenjati zakonom ili isključivo promjenom Ustava. I to je nažalost ono što nas koči", kaže ministar pravosuđa u Vijeću ministara BiH Davor Bunoza (HDZ BiH).

Problemi u Federaciji BiH

Problem oko broja sudaca ne dolazi samo iz Republike Srpske. Trenutno je u Ustavnom sudu troje sudaca iz Federacije BiH, od kojih dva Bošnjaka i jedan Hrvat.

„Ustavni sud nije mogao sazvati Veliko vijeće Ustavnog suda jer je u osmom mjesecu umirovljen kolega Mato Tadić“, kaže Valerija Galić, navodeći da se na Velikom vijeću donosi najveći broj odluka iz apelacijske nadležnosti.

Izbor drugog Hrvata već je dugo na dnevnom redu jer se imenovanje Marina Vukoje, koji treba sjesti na tu stolicu, veže za HDZ BiH. Zbog toga je oporba u Federaciji u nekoliko navrata kroz Komisiju za izbor i imenovanje blokirala taj proces, tako da se i tu čeka politički dogovor.

„Čim se ta blokada otkloni, mi smo spremni raditi na imenovanju suca iz Federacije“, rekao je pak predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić.

Uskoro više stranih sudaca?

A blokade su samo pokazatelj da se radi o političkom a ne o pravnom pitanju, što je samo po sebi paradoks, posebno ako se uzme u obzir opredijeljenost BiH na putu ka EU i ispunjavanju prioriteta Europske komisije, od kojih je pravosuđe najvažnija tema. Kazaz kaže da je blokada očekivana, samo što za razliku od one iz Republike Srpske ova ima drugačiji predznak.

„Sada SDA blokadom izbora suca iz Federacije ide potpuno na ruku Miloradu Dodiku i delegitimizaciji Ustavnog suda", kaže Kazaz, uvjeren da ova oba politička bloka ruše institucije države. „Jedna to radi iz tobože secesionističkih razloga, a druga zbog stranačkih interesa“, zaključuje Kazaz.

Ukoliko u ovoj godini ne dođe do imenovanja sudaca Ustavni sud BiH će imati više stranih sudaca od domaćih, s obzirom na to da Seada Palavrić ide u mirovinu ove godine, a drugo dvoje sudaca, Valerija Galić i Mirsad Ćeman, će također biti umirovljeni u naredne dvije godine.