Ilir Meta: Vrši se pritisak samo na jednu stranu
21. veljače 2019
DW: Gospodine predsjedniče, u Berlinu ste razgovarali s njemačkim kolegom Frank-Walterom Steinmeierom. Kakvu poruku ste dobili od njega?
Ilir Meta: Da bi ga radovalo da čuje za nove uspješne priče iz Albanije i drugih zemalja, poput one o sporazumu između Makedonije i Grčke, kako bi mogao nastaviti svoj neumorni angažman na proširenju EU-a sa zemljama Zapadnog Balkana.
Ali, iz Albanije ne stižu dobre vijesti: oporba protestira, zastupnici namjeravaju vratiti mandate i svrgnuti šefa vlade Edija Ramu.
Eskalacija ne valja, pritom nas samo nekoliko mjeseci dijeli od odluke zemalja EU-a o početku pristupnih pregovora s Albanijom. Zato je vrijeme da oporba napravi jedan, a premijer - dva koraka unatrag. Oni bi trebali poštivati neovisne institucije, ne bi smjeli utjecati na formiranje novih institucija zakona i trebale bi rasvijetliti neke slučajeve korupcije koji su uzdrmali javnost u posljednje vrijeme. Inače ćemo propustiti priliku – koja je zbog historijskog sporazuma između Grčke i Makedonije sada za obje zemlje vrlo povoljna – da Europska unija u lipnju pošalje Zapadnom Balkanu jak signal nade i ohrabrenja u procesu proširenja.
Za četvrtak (21.2.) su najavljeni novi protesti u zemlji – što je Vaša poruka demonstrantima?
Važno je da svaki protest protekne mirno, da oni koji organiziraju proteste preuzmu odgovornost za ono što se tamo događa. Sramota je da svaki najmanji povod vodi u proteste. Jer, nezadovoljstvo u Albaniji je veliko i vrijeme je da se prestane s instrumentaliziranjem tog nezadovoljstva i gnjeva, već da se oni pravilno interpretiraju i pretvore u pozitivan razvoj zemlje.
Između Kosova i Srbije bi uskoro trebao biti sklopljen sporazum. Nije isključena ni mogućnost promjene granica. Kako vi to vidite?
Uvijek vjerujem u dijalog, ali i u motivaciju i inspiraciju za uspjeh tog dijaloga, koji bi za obje strane trebala biti zajednička europska perspektiva. Slično kao kod Makedonije želim ovdje posebno naglasiti suradnju između SAD i EU, a u ovom slučaju još specifičnije, suradnju između SAD-a i Njemačke. Važno je da se sporazum postigne što prije. To bi trebalo jamčiti mir i trajnu sigurnost u regiji, ali i europsku perspektivu za obje zemlje, kako za Srbiju tako i za Kosovo. U ovom trenutku nema bolje zemlje od Njemačke da to jamči.
Trenutno se sa svih strana na Kosovo vrši pritisak da ukine takse na robu iz Srbije – je li to ispravno?
Najprije bih htio izraziti duboko razočaranje zbog toga što nije bilo odluke o viznoj liberalizaciji za građane Kosova. Drugo: ni u kom slučaju nisam za nove prepreke u dijalogu, ali dijalog bi trebao biti fer, a ne da se vrši pritisak samo na jednu stranu. Njemačka bi mogla biti ključna zemlja EU-a koja bi ponovno mogla imati važnu ulogu u uspostavljanju povjerenja i uklanjanju prepreka za dijalog.
Prije nekog vremena je bilo i prijedloga da se kosovskim Albancima daju albanske vize - ako se i dalje bude otezalo s viznom liberalizacijom.
To nije rješenje. Albanija mora poštivati svoje obveze, inače bi joj jednog dana zemlji mogla biti oduzeta vizna sloboda. To ne bi bilo rješenje za građane Kosova. Građani Kosova imaju svoje vlastite putovnice, svoju državu koju su priznale 23 zemlje EU-a. Dobili su jedno obećanje i ono je davno trebalo biti ispunjeno, jer vizna liberalizacija je tehnički proces i oni su te tehničke preduvjete mnogo bolje ispunili nego svojevremeno Albanija i druge zemlje Zapadnog Balkana.
Iz albanskog prostora se sve češće čuje priča o takozvanoj „albanskoj uniji". Kakav je Vaš odnos prema toj ideji?
Albanci su kao nacija najviše profitirali od pada Berlinskog zida. Kada vidimo gdje se Albanija danas nalazi i usporedimo s onim gdje je bila prije 30 godina, kada vidimo Albance na Kosovu koji danas imaju vlastitu državu, kada vidimo prava Albanaca u Makedoniji ili Crnoj Gori, koja nikada nisu bila veća, onda vjerujem da su Albanci zainteresirani za nastavak tog projekta i da bi se trebali svim snagama zalagati za europeizaciju Balkana.
Ilir Meta (49) od lipnja 2017. je predsjednik Albanije.