Inflacija: promjena kursa ESB-a?

Inflacija se ne smije učvrstiti, to je u ponedjeljak zajamčio predsjednik američke središnje banke Jerome Powell, ubrzo nakon što je predsjednik Joe Biden predložio da on i drugi mandat ostane na čelu FED-a. Powell je govorio prije svega o posljedicama rasta cijena za potrošače: „Znamo da visoka inflacija opterećuje obitelji, osobito one koje teže mogu podnijeti veće troškove za ono najnužnije, kao što su hrana, stan i sredstva prijevoza." Zato na financijskim tržištima računaju s prvim povećanjem kamata iduće godine. Europska tržišta vrijednosnih papira su u svakom slučaju već reagirala padom vrijednosti dionica.

Trenutno su kamate u SAD-u između 0 i 0,25 posto. A cijene su u listopadu tamo porasle za 6,2 posto. Ali, i u zoni eura je inflacija u međuvremenu porasla na 4,1 posto, u Njemačkoj za čak 4,5 posto. Njemačka središnja banka prema najnovijem mjesečnom izvještaju računa da će u studenome cijene porasti za gotovo šest posto.

„Nepoželjan" razvitak

Prije nekoliko dana je predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde rekla da je inflacija „nepoželjna i bolna". Ali je istovremeno ukazala na posebne čimbenike koji tjeraju cijene u vis – prije svega privremeno smanjenje PDV-a u Njemačkoj u drugom polugodištu prošle godine, poteškoće u opskrbi nekim artiklima ili jak rast cijena energenata u ovoj godini. Zato je ostala kod svoga stajališta da novčarska politika mora ostati „strpljiva i uporna".

Ali, već nekoliko dana čuju se i kritične primjedbe u vezi s inflacijom, direktorica ESB-a Isabel Schnabel govori čak o „rizicima rasta". „Prihvatljivo je polaziti od toga da će srednjoročno inflacija pasti ispod našeg cilja od dva posto", rekla je ona u razgovoru za novinsku agenciju Bloomberg. Nesigurnost glede brzine i razmjera pada je povećana pa Središnja banka mora voditi računa o toj povećanoj nesigurnosti, rekla je ona.

„Od 2014. Europska središnja banka nije objavila takvu procjenu rizika", kaže Carsten Brzeski, glavni ekonomist banke ING Deutschland. Ali on misli da ESB neće već iduće godine povećati kamate. To ne očekuje ni Gertrud Traud. „Prije 2023. tu se ništa neće dogoditi", prognozira glavna ekonomistica banke Helaba, pokrajinske banke njemačkih pokrajina Hessena i Tirinške. Jer, je li inflacija trajna moći će se utvrditi tek iduće godine, to je stalno naglašavano u publikacijama ove banke proteklih mjeseci.

Prijeti li spirala rasta cijena i plaća?

Međutim, Gertrud Traud uočava već sada brojna povećanja cijena. Ako se to nastavi onda će se učvrstiti inflacija koju je ESB stalno označavao kao „privremenu pojavu". Neovisno o poteškoćama u opskrbi nekim artiklima izazvanim i korona-pandemijom, kaže ekonomistica Helabe, uz to dolazi i nestašica stručnih djelatnika u Njemačkoj koja bi se idućih godina mogla još povećati. „Time bi i plaće mogle rasti." A spirala rasta cijena i plaća vodila bi trajnom povećanju inflacije.

Kako će se ESB u tomu postaviti o tomu će Vijeće ESB-a raspravljati na svojoj sljedećoj sjednici 16. prosinca. Tada bi i projekcije njezinih ekonomista o razvitku inflacije trebale biti prilagođene – prema gore, to očekuje direktorica ESB-a Schnabel. Hoće li ESB pritom u ožujku iduće godine prestati s otkupom obveznica prema programu PEPP, kako se očekuje, nije sigurno s obzirom na rizike koje donosi četvrti val korona-pandemije. Neki članovi Vijeća ESB-a koji zagovaraju opušteniju novčarsku politiku mogli bi se izjasniti protiv prestanka toga programa zbog mogućih restrikcija u gospodarstvu, a i zato što taj program pruža veću fleksibilnost.

Europska središnja banka je uvijek naglašavala da će najprije obustaviti neto-kupovinu vrijednosnica, prije nego što poveća kamate. Ali, rasprava o uvođenju strože novčarske politike već je počela, uvjeren je glavni ekonomist banke ING Brzeski, iako će ona sve učiniti da ne koristi pojam „strože politike", nego će vjerojatno govoriti o „novom kalibriranju". U protivnom bi financijska tržišta mogla prejako reagirati.