Internetski protiv klasičnog radija

Kakav radio se sluša na Internetu? Slika koja vlada o internetskom radiju je obično ovakva: tisuće malih, neovisnih, drugačijih od onih koje možete uhvatiti u eteru. Pa ne baš. Među deset najslušanijih radio-stanica na internetu je šest koje su među najslušanijima uopće – bavarska Antenne Bayern ili 89,0 RTL. Osim tradicionalnih stanica, tu su digitalni džuboksi koje nude Spotify, Soundclaud i Myspace. Korisnik može sam stvarati svoje liste pjesama koje će čuti. U prijevodu – ljude izgleda zanima jedino muzika. Za izgovorenu riječ se očito više ne zanima nitko.

Ali od četvrtog mjesta top-ljestvice slušanost internetskog radija postaje interesantno. Sedam posto anketiranih kaže da do svojih internet-radija stižu preko stranice radio.de. na kojoj su izlistane sve moguće stanice, velike, male i najmanje. I tamo se najviše slušaju tradicionalne stanice, ali korisnici makar imaju priliku da naiđu na male specijalizirane trgovine i postanu njihovi fanovi. Njemačka GEMA (pandan ZAMP-a) broji 1.300 prijavljenih web radija – bez prijave ovoj instanci u principu i ne smijete puštati glazbu. Na ovim se stanicama pušta uglavnom glazba, mjesto za novinarstvo tu ima tek u tragovima.

Različiti, a slični

Jedan od ambicioznijih poduhvata je Punkrockers Radio (simbol na slici gore), koji je zapravo neka vrsta „uradi sam“ radijske stanice. „To je neobavezna udruga koja iz cijele Njemačke koji vole punk“, kaže jedan od osnivača Stefan Matthäus. „Svi oni putem ovog radija mogu osigurati da se čuje za glazbu i projekte koji ih zanimaju. Nema klasičnih govornih emisija, ali postoje žive emisije s gostima i glazbom. Matthäus je konačno našao medij na kojem može dovodi emisije bez ikakvih restrikcija – na stranici punkrockers kursor računarskog miša pojavljuje se u vidu ispruženog srednjeg prsta.

Slobode na internetu ohrabrile su i Sašu Langa da pokrene radio SLANG koji se bavi temama za osobe sa invaliditetom. Lang je već dugo medijski profesionalac koji za luksemburški radio RTL izvještava o problemima osoba s invaliditetom. Uz to, Lang je slijep. To je bila motivacija da organizira specijalizirani radio. Jedanaest ljudi uspijeva da napravi do 14 sati živog programa dnevno, radeći iz improviziranih studija – svatko u svojoj kući. Vesti, magazinske priče i muzika – ima svega. Saša Lang kao reporter obilazi velike događaje i razgovara sa poznatima.

Sasvim drugačiju priču ima radio Flora iz Hannovera. To je građanski radio sa 60 različitih emisija, uglavnom magazina, ali i muzičkih emisija. Neki od sadržaja su na perzijskom, španjolskom i grčkom. Teme su razne – od problema sa infrastrukturom u Hannoveru do satiričnih monologa. Flora je od 1997. do 2009. imala klasičnu frekvenciju, ali im pokrajinska radiodifuzna agencija u Donjoj Saskoj nije produžila licencu. „Bili smo viđeni kao čedo vlade socijaldemokrata i zelenih. Kada su demokršćani osvojili pokrajinsku vlast, odbili su zahtjev za licencom“, smatra jedan od koordinatora Ulrich Zerwinsky.

Malo slušalaca, nimalo para

Radio Flora se prebacio na internet i pokušao zadržati svoje slušatelje. Da li je uspjelo? To Zerwinsky ne želi reći, odbija priopćiti podatke o slušanosti. Flora je ipak stekla neko ime pa vjerojatno ima više slušatelja od spomenutog Punrockers-a. Taj novi radio sluša u prosjeku svega 15 ljudi u svakom trenutku. Uvečer bude dvadesetak. Rekord je bio 70 slušalaca – tada je išao intervju sa članovima benda Itchy Poopzkid. Radio SLANG ima prosječno 20 do 30 slušatelja u svakom trenutku. Jednom ih je bilo čak 380 – tog dana je emitiran specijal namijenjen djeci.

Drugim riječima, kvota slušanosti ne igra nikakvu ulogu. Novac? Toga tek nema. Prihodi, ako je sreće, mogu tek pokriti ulaganja dok svi zaposleni rade volonterski. Punkrockers-i žive od donacija mada te donacije uglavnom daju sami voditelji. Saša Lang uspijeva za svoj radio okrenut osobama s invaliditetom dobiti 200 eura mjesečno od reklama i suradnje. Radio Flora se financira kroz članarine svih onih koji sudjeluju u stvaranju programa i uopće se ni ne pokušava financirati od reklama.

Većina online-radija su projekti entuzijasta, odnosno čisti hobi. Nastaju u dnevnim sobama. Kako kaže Saša Lang: „Nisam više htio samo da tu i tamo radim radijske reportaže i priloge za druge medije, već da i sam budem pred mikrofonom i vodim emisije. Shvatio sam da je to zapanjujuće lako ostvariti – na internetu.“