"Invazija barbara" ili "Seoba naroda"?
25. kolovoza 2008
Glava Marka Aurelija na zlatniku jedan je od najvažnijih izložaka na izložbi "Rim i barbari" koja se upravo održava u Bonnu. Posjetitelji ovdje imaju prilike vidjeti tisuću objekata iz doba seobe naroda. Naravno, izlošci nisu samo rimskog podrijetla, pa je jasno vidljivo da je barbarska elita vrlo rado kopirala luksuzni način života Rimljana. To potvrđuju i nalazi iz grobnice jednog barbarskog kneza. Izložba ne prikazuje samo rijetke predmete iz tog razdoblja, nego također u drugačijem svjetlu želi prikazati ratoborne barbare.
Barbari na svim rimskim granicama
Seobe naroda započinju s najezdom Huna, a ubrzo nakon njih u smjeru Rimskog carstva kreću i drugi. Rimljanima više ne uspijeva obrana, jer barbari skoro istodobno nadiru prema svim granicama. Zato Hunima uspijeva oslabiti Rimsko carstvo. Na rimski teritorij 406. godine prodiru Goti, koji pljačkaju i ubijaju sve što im se nađe na putu. Rimljani ih uspijevaju potisnuti, ali njihovo je Carstvo već načeto, pa tako Huni, Goti, Germani i Vandali potom bez većih problema osvajaju velike dijelove Rimskog carstva na tlu Europe.
Rimski utjecaj vidljiv i danas
Na izložbi u Bonnu mogu se vidjeti i karte na kojima su ucrtana kretanja različitih barbarskih plemena i promjene u odnosima vlasti. Tu su izloženi i ukrasi, oružje, kovanice i drugi predmeti iz tog razdoblja. Predmetima poput bogato ukrašene kacige barbarskog časnika koji je služio u rimskoj vojsci predstavljena su i dostignuća tadašnjeg umjetničkog obrta. No, to istodobno pokazuje da Rimljani i barbari nisu samo ratovali, već je bilo i međusobne suradnje. I voditeljica tog projekta Katharina Chrubasik ističe da cilj seobe naroda nije bila samo pljačka bogatih Rimljana nego je dio doseljenika htio biti dio Rimskog carstva. Zato je i dan danas u mnogim dijelovima Europe još uvijek vidljiv rimski utjecaj.