Inventura pljačke umjetnina
17. lipnja 2014Aktualna rasprava o nacionalsocijalističkoj pljački trgovaca umjetninama Weinmüllera i Gurlitta pokazuje da se što prije mora angažirati više istraživača podrijetla. Na Sveučilištu u Berlinu nalazi se jedini na svijetu studij istraživanja podrijetla umjetnina. I tamo sada imaju pune ruke posla jer žele više temeljnih istraživanja na sveučilištu vezano za pljačku i ukradena umjetnička djela.
Slike imaju svoju biografiju - a oduvijek je bila zadaća muzeja da ih se istraži. Proteklih desetljeća bila je loša situacija oko financiranja istraživanja podrijetla. Ali to se promijenilo sa spektakularnim umjetničkim fundusom Corneliusa Gurlitta, sina trgovca umjetninama, koji je imao veze s nacionalsocijalistima. Sada bi više novca trebalo biti na raspolaganju za potragu za umjetninama koje su opljačkali nacionalsocijalisti. To je razvoj događaja s kojim nije računala berlinska studentica povijesti umjetnosti Janna Stolte, kada se prije tri godine počela zanimati za istraživanje podrijetla.
"Bilo je to prvi put na mom studiju da je ponuđeno nešto tako praktično", priča ona. "Samim time što su tu bili praktični istražitelji podrijetla iz muzeja i arhiva, dobio se dobar uvid u svijet toga posla." 24-godišnja studentica napisala je svoj prvi referat o pljački umjetnina u Poljskoj, a drugi studenti bavili su se konkretnim umjetničkim djelima, čiju povijest su mogli istraživati u arhivima.
Do sada su istražitelji podrijetla bili autodidakti
Slobodno sveučilište u Berlinu uvelo je 2011. godine istraživanje podrijetla umjetnina. Prema podacima te visoke škole to je prva takva sveučilišna naobrazba u toj struci. Do sada su istraživači podrijetla usvajali nova znanja najvećim dijelom autodidaktički, kaže povjesničarka umjetnosti Meike Hoffmann, koja podučava taj predmet na Slobodnom sveučilištu u Berlinu. Ona je ujedno članica grupe koja treba razjasniti podrijetlo zaplijenjenih slika.
Hoffmann svake godine vodi 30-ak studenata na dva semestra na istraživanje podrijetla. "Važno je povijesno poznavanje tadašnjih događaja", naglašava znanstvenica. Ali isto tako je važno imati spoznaje o umjetničkim zbirkama kako bi se mogli vrednovati dokumenti. "Jer jedan dokument se nikada ne objašnjava sam od sebe." Nakon vođenja studenti odlaze u berlinski arhiv.
I tamo istražuju primjerice aktivnosti različitih aukcijskih kuća. Iako je većina njih još uvijek na studiju, time već daju značajan doprinos povijesno-umjetničkom istraživanju.
Sizifov posao: Prikupljanje podataka o "izopačenoj umjetnosti"
Doista je pred muzejima i istraživačkim ustanovama još puno posla kada je u pitanju njihova potraga za umjetničkim djelima koja su za vrijeme rata oteta židovima. Tek 1998. godine Njemačka se pismeno obvezala na vraćanje imovine koju su opljačkali nacionalsocijalisti. Mnoge opljačkane slike i danas su u javnim zbirkama. Nejasno je gdje se nalaze mnoga druga umjetničkih djela. Istraživači podrijetla mogu ih još samo zavesti kao podatak pod "izopačenu umjetnost", koja nastaje pod vodstvom Mikea Hoffmanna na Sveučilištu u Berlinu.
Ali kolikogod je za povjesničare umjetnosti uzbudljiva virtualna zbirka: Kada se djelo koje je odavno nestalo iznenada pojavi kao što je to u slučaju Gurlitt, za njih je to jedan sasvim poseban doživljaj. "Ako djela ostanu sačuvana fizički i ako se s njima doista može raditi, to je jedna sasvim druga situacija, u odnosu na onu kada se pokušava dokučiti podrijetlo djela koja nisu dostupna." Kod kojih djela je riječ o pljački, sada bi trebalo brzo biti razjašnjeno, kako bi djela mogla biti vraćena njihovim vlasnicima.
"Njemački centar za izgubljena kulturna dobra"
Savezna vlada ne samo da će u idućoj godini povećati sredstva za istraživanje podrijetla već će čak osnovati "Njemački centar za izgubljena kulturnog dobra" koji bi povezao inicijativu saveza, zemalja i općina. Meike Hoffmann se veseli dobrim prilikama za posao za studente: "Bit će otvorena nova radna mjesta, čitavo područje je obuhvaćeno rastom."
Studentica Janna Stolte nada se kako će nakon završetka studija pronaći mjesto u muzeju ili na sveučilištu: "To bi bilo poput sna - najljepše što se može dogoditi!"