Ipak istraga zbog prisluškivanja Angele Merkel

Glavni državni odvjetnik Harald Range je ove srijede (4.6.) ipak otvorio i formalnu istragu zbog "osnovane sumnje" da se prisluškivalo komunikaciju njemačke kancelarke Angele Merkel. Zapravo je i u samom Državnom odvjetništvu bilo onih koji su se protivili takvoj istrazi, a činilo se kako i njemački politički vrh nije bio baš siguran, želi li to doista.

Jer makar je postupak otvoren protiv "nepoznatog ili nepoznatih počinitelja" koji se tako sumnjiče za "špijunažu i neovlašteno prikupljanje povjerljivih informacija", nakon priznanja Edwarda Snowdena doslovce i vrapci na krovu znaju o kome je riječ: o američkoj tajnoj službi NSA gdje je teško vjerovati kako to nije odobreno i s najvišeg mjesta "partnera" s onu stranu Atlantika.

Ipak, Državno odvjetništvo je sve do sad tvrdilo kako "nema pouzdanih materijala" koji bi potkrijepili optužbe za špijuniranje. Doista, sve se zasniva na svjedočanstvu američkog "zviždača" Snowdena i tek teškom mukom se otkrivaju činjenice koje bi dokazale slučaj masovnog prisluškivanja korisnika svjetske mreže od strane američke NSA - ali, kako se čini, i čitavog niza "partnerskih" tajnih službi, sve do njemačkog BND-a.

"Možda to nije dobra ideja"

Ne na kraju iz tog razloga, kako je pisao njemački list Süddeutsche Zeitung, u Državnom odvjetništvu je baš nadležna služba koja se bavi pitanjem elektronske špijunaže bila zapravo protiv formalnog otvaranja istrage u tom slučaju. Ali taj list tvrdi kako je došlo do "opsežnih smjena" u Državnom odvjetništvu i kako sad više nema takvih protivljenja.

Slično se može reći i za političare. Mediji su izvještavali kako je kancelarka Merkel bila "iskreno bijesna" kad su njemački mediji objavili da se i njezin mobitel prisluškuje, ali se uglavnom pazilo što se govori američkim partnerima. Već od početka skandala prošlog lipnja je američki predsjednik Obama zajamčio kancelarki kako će tamošnje tajne službe "bolje surađivati" s njemačkim partnerima.

Početkom ovog svibnja je i Angela Merkel, nakon susreta s Obamom u Washingtonu, tek izjavila kako "još ima određenih poteškoća koje treba svladati" kad je riječ o prisluškivanju i nje osobno i njemačkih građana. Jer i (tadašnji) ministar unutrašnjih poslova Hans-Peter Friedrich je prošlog srpnja upozoravao kako su, zahvaljujući tom prisluškivanju, spriječeni i teroristički napadi u samoj Njemačkoj.

Javnost i oporba žele krivca

S druge strane, njemačka oporba nema niti najmanje obzira prema takvoj praksi tajne službe "partnerske" države i predsjednica parlamentarnog povjerenstva za pravne poslove, političarka stranke Zelenih Renate Künast traži istragu i protiv onih djelatnika državnog odvjetništva koji su se do sada protivili početku postupka. Isto tako, i oporbeni političari i mediji ne traže tek istragu zbog prisluškivanja Angele Merkel, nego uopće svakog građanina ove zemlje - a to onda znači možda na stotine tisuća slučajeva.

Ne na kraju zbog ovog pritiska je sad, kako javljaju mediji, i ova koalicijska vlada spremna "podržati" istragu državnog odvjetništva koje je obećalo i "proširiti" istragu, ako se putem dobiju dokazi o masovnom prisluškivanju građana. To pak znači i konkretnu pomoć diplomatskih kanala kojima bi se iz SAD-a i dobile informacije koje bi razjasnile ove optužbe.

Čak i ako se otkrije...

Sasvim teoretski, njemačko državno odvjetništvo već ovu istragu zbog prisluškivanja komunikacija njemačke kancelarke temelji člankom 99. Kaznenog zakona o "djelatnosti strane tajne službe u Saveznoj Republici Njemačkoj". U zakonu nema nikakve razlike, je li ta strana služba saveznik i partner ili ne, a za to nedjelo je predviđena kazna do deset godina zatvora. Naravno, makar je jasno tko je iznad direktora američke službe NSA i po čijem nalogu on djeluje, ovaj postupak Odvjetništva nipošto ne znači da sad i američki predsjednik mora strepiti ako stupi na tlo Njemačke da ga ne bi "pokupili" u prvu policijsku postaju.

Formalno otvaranje istražnog postupka znači tek da je sad Odvjetništvo ovlašteno tražiti i dobiti svjedočanstva pod prisegom od baš svakoga koga želi upitati, a može sad i zatražiti od suda sve metode kojima bi mogli doći do željenih spoznaja - uključujući i samo prisluškivanje.

Ali ono što otvaranje istražnog postupka Državnog odvjetništva nipošto ne znači jest - da će postupak završiti podizanjem optužnice i da će uopće ikad itko biti doista okrivljen zbog ovog "špijuniranja". I to čak ako se i otkrije tko je to naredio i proveo. Jer, prema članku 153. stavak d Zakona o kaznenom postupku, njemačko Državno odvjetništvo može "odustati" od progona počinitelja, ako bi taj postupak uzrokovao "veliki nedostatak" za Saveznu Republiku Njemačku. Ipak, ako postupak i bude obustavljen, on se može nastaviti - u svako doba.