1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Iran protiv IS-a: Neprijatelj mog neprijatelja?

Matthias von Hein5. prosinca 2014

Borba protiv IS-a nije jedini interes koji povezuje Zapad i Iran. Ali bilo bi pametno to na pravi način iskoristiti, smatra u komentaru DW-a Matthias von Hein.

https://p.dw.com/p/1DzH0
Iran F-4
Foto: AFP/Getty Images/B. Mehr

"Neprijatelj moga neprijatelja je moj prijatelj", tako glasi slogan realne politike. Iran bi se stoga morao naći na popisu gostiju, kada predstavnici 60 zemalja u Bruxellesu budu razgovarali o daljim koracima protiv tzv. "Islamske države" (IS). Jer, i Iran se bori protiv IS-a. Navodno u toj borbi koristi i borbene zrakoplove. SAD su potvrdile izvješća o tome, dok je Iran to negirao. To međutim ukazuje na slijedeće: U živom pijesku Srednjeg istoka nije sve baš tako, kao što slogan realne politike sugerira. Jer, neprijatelj mog neprijatelja vrlo brzo postaje neprijatelj mog prijatelja.

U konkretnom slučaju stvari izgledaju ovako: Iran sa SAD-a, Zapadom i cijelom međunarodnom zajednicom dijeli neprijatelja - "Islamsku državu". "Islamska država" je i neprijatelj američkih saveznika Izraela i Saudijske Arabije. Iran je istodobno prijatelj neprijatelja. Konkretno: sirijski predsjednik Bašar el-Asad se zahvaljujući ruskoj i iranskoj pomoći i dalje održava na vlasti u ratu koji traje već godinama. Ponekad prijatelji postanu neprijatelji. Zrakoplovi kojima je Iran napao položaje IS-a, su američke proizvodnje. Fantom F4 je isporučen Iranu, kada je tamo na vlasti bio šah, koji je pak bio prijatelj sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Iran cementira utjecaj u Iraku

Puno toga govori u prilog činjenici da je Iran zaista upotrijebio borbene zrakoplove u cilju suzbijanja džihadističke paravojske. Već godinama Teheran širi svoj utjecaj u Iraku. Iranska Revolucionarna garda raspolaže specijalnom jedinicom za operacije u inozemstvu pod nazivom Al-Kuds brigade. Njihov zapovjednik se slikao u ljeto u Iraku. Razlozi za iranski angažman su očiti. Napredovanje IS-a ugrožava utjecaj Irana u Iraku. Osim toga, ratnici "Islamske države" su prijetnja glavnim šiitskim svetištima, koje bi mogli uništiti. Za Iran, kojim dominiraju upravo šijiti, to je prestrašna pomisao. Nakon što je IS pregazio Mosul - drugi po veličini grad u Iraku, potrajalo je dva mjeseca dok SAD nije uputila pomoć svojim saveznicima - zračnim napadima. Irance nije trebalo dugo moliti. Brzo slanje oružja i vojnih savjetnika, u trenutku najveće potrebe, cementiralo je utjecaj Teherana u regiji.

Matthias von Hein
Matthias von HeinFoto: DW

Svi putevi vode preko Irana

Američki predsjednik Barack Obama je spoznao da na Srednjem Istoku svi putevi vode ka Iranu i da ga niti jedan ne mimoilazi, kada su u pitanju brojna krizna žarišta, relativna stabilnost i utjecaj Teherana na susjedne zemlje. Sredinom listopada je Obama napisao već četvrto pismo vrhovnom vođi, ajatolahu Hameneiju. U pismu je Obama podvukao da zračni napadi nemaju cilj oslabiti položaj Teherana, niti poziciju iranskog saveznika Bašara el Asada. Američki predsjednik je čak u izgled stavio suradnju u borbi protiv "Islamske države".

Ta suradnja je međutim bila uvjetovana ili se povezivala sa sporazumom o iranskom atomskom programu. No krajem studenog nije došlo do sporazuma. Unutrašnjo-političke blokade u Washingtonu i Teheranu bile su prevelike. Konzervativni političari u Teheranu spriječili su okretanje prema SAD. I obrnuto, američki sokolovi - tvrdolinijaši žele u svojoj zemlji ali i kod saveznika kao što su Izrael i Saudijska Arabija da se na Iran gleda kao na izoliranu stranu koja je prijetnja svjetskom miru.

Iranska vlada puna američkih apsolvenata

I tako trenutno postoje dvije paralelne vojne kampanje protiv radikalne organizacije "Islamska država". Jednu vodi Iran, drugu SAD i njezini saveznici. Obje strane polažu veliku pažnju u to da se naglasi kako između njih nema nikakve suradnje i dogovora. Ali moglo bi se pretpostaviti da iza kulisa Bagdad posreduje između ove dvije strane. One do sada nisu došle u sukob na iračkim ratištima. To međutim nije dovoljno.

Srednji istok je previše važan i premalo stabilan a da ključni igrači ne bi trebali razgovarati jedni s drugima. Vrijeme je da se Iran pokrene i fundamentalističkim tvrdolinijašima pokaže granice. Za to je potrebno da djeluje ajatolah Hameneji, koji baš i ne pokazuje spremnost. U kabinetu opet sjede i oni iranski političari, koji u SAD ne vide najveće zlo. Ironija sudbine je da je čak sedam ministara iranske vlade studiralo na elitnim američkim sveučilištima. Niti u jednoj vladi na svijetu - osim u samim Sjedinjenim Američkim Državama, ne sjedi više američkih apsolvenata.