"Iranski Eminem" u životnoj opasnosti?

Shahin Najafi je rođen 1980. godine u iranskoj pokrajini Gilanu. U Iranu je i studirao sociologiju, no studij nije završio već se počeo baviti književnošću i glazbom. U svojoj domovini je radio s brojnim underground-bendovima, slovi kao jedan od suosnivača iranske hip-hop scene i vrlo brzo se zbog svojih političkih i kritičkih tekstova našao na "crnoj listi" iranske vlade. Kako je u svojim pjesmama rado tematizirao osjetljive teme poput teokracije, siromaštva, seksizma, cenzure, uživanja droga bilo mu je zabranjeno održavati koncerte u Iranu.

Nakon što je više puta hapšen, 2005. godine se konačno seli u Njemačku i počinje nastupati s grupom Tapesh 2012 koja pjeva na perzijskom zalažući se za demokraciju i slobodu u Iranu i na čitavom Srednjem istoku. 2009. izlazi iz benda i počinje samostalnu karijeru koristeći i dalje glazbu kao platformu za društvenu i političku kritiku Irana.

Dojka kao kupola džamije

31-godišnjem glazbeniku je najnovijom pjesmom "Imam Naghi" uspjelo žestoko razljutiti duhovne vođe u njegovoj domovini. U pjesmi koju pjeva na perzijskom on sarkastično poziva desetog šijitskog imama Naghija da se vrati na ovaj svijet kako bi pomijenio apokaliptične prilike u njegovoj zemlji. Veliko zgražanje je izazvao i video pjesme - u jednoj karikaturi je kupola džamije zamijenjena ženskom dojkom, a na njezinom vrhu se vije zastava u duginim bojama, simbol LGBT-osoba. Kada su u Teheranu velikog ajatolaha Safi-Golpayganija pitali što namjerava poduzeti protiv Najafijevih provokacija, on je rekao: "Ako je netko uvrijedio ili izvrgao ruglu imama Naghija, onda je to blasfemija i Bog zna što treba činiti." Iranski mediji su to shvatili kao fetvu, smrtnu presudu rapperu koji živi u Njemačkoj, onakvu kakvu je 1989. književniku Salmanu Rushdieju izrekao tadašnji vjerski vođa Irana, ajatolah Homeini.

Zabrinut za rodbinu u Iranu

Jedan vjerski stručnjak iz Teherana je već u četvrtak, neposredno nakon što je izrečena fetva Najafiju opovrgao tezu da je 31-godišnji muzičar u životnoj opasnosti. "Veliki ajatolah nije izrekao direktno smrtnu kaznu, već je samo odgovorio načelno na pitanje o vrijeđanju šijitskih svetaca", rekao je teolog koji je zbog osjetljivosti teme želio ostati anoniman.

Sam Najafi je u razgovoru za DW pojasnio da se u spornoj pjesmi uopće ne radi o šijitskom imamu, već da ga je on iskoristio kao okvir za druge teme. "Čini se da su se neki ljudi uhvatili samo riječi 'imam'", kaže glazbenik. Osim toga, ukazuje kako je u jednoj od svojih prethodnih pjesama govorio i o 12. imamu koji bi se trebao vratiti i spasiti svijet, tako da je "Naghi" zapravo na neki način nastavak.

Iako ga je iranski režim već odavno imao "na zubu" i premda je često bio meta verbalnih napada iz Teherana, a njegova internetska stranica meta hakerskih napada, Najafi je iznenadila žestina reakcije Velikog ajatolaha: "Mislio sam da bi moglo biti nekih političkih posljedica, ali nisam ni sanjao da će se oni osjećati tako isprovocirani. Sada koriste priliku i cijelu priču prikazaju tako da sam ja htio vrijeđati vjerske osjećaje ljudi. Što se pak smrtne presude ajatolaha Safi-Golpayeganija tiče, ne vjerujem da je ona direktno izrečena protiv mene."

Najafi je priznao da ga je cijela stvar zabrinula, pogotovo zbog njegove rodbine koja živi u Iranu, ali poručuje da se neće dati zastrašiti i da će i dalje nastaviti raditi onako kako je do sada radio.