Irci velikom većinom prihvatili Lisabonski sporazum

U gotovo svim okruzima zagovornici Lisabonskog sporazuma bili su u većini, u nekim jedinicama zagovornici su imali većinu od preko 90 posto. Dublin centar glasovao je sa 61 posto za i 39 posto protiv. Dok je sjeverozapadni dio Dublina na prošlom referendumu imao 64 posto protivnika, ovoga puta je 60 posto bilo za Lisabonski sporazum. Ukupno u regiji Dublina zagovornici su na kraju dobili 63 posto glasova.

I prije službenih rezultata protivnici Sporazuma su priznali poraz. Tako je Richard Green, glasnogovornik organizacije Coir koja se zalagala protiv Lisabonskog sporazuma ukazala da zagovornici imaju većinu i priznala poraz. I Declan Ganley, šef kampanje protiv Europe, priznao je uvjerljivu pobjedu zagovornika.

Prije samo 15 mjeseci Irska je Europsku uniju bacila u tešku krizu odbacivši Lisabonski sporazum na referendumu u lipnju 2008.godine. Od tada pristup Iraca Europskoj uniji bitno se promijenio. S jedne strane EU je shvatio ozbiljno irsku zabrinutost i dao jamstva oko suverenosti za socijalnu i sigurnosnu politiku. Osim toga Bruxelles i Europska središnja banka znatno su pomogli da se ublaže posljedice gospodarske i financijske krize koja je teško pogodila Irsku. „Irci su uvijek znali da je njihov gospodarski razvoj vezan uz Europu“, izjavio je irski ministar financija. Radna mjesta i gospodarski oporavak dominirali su u predizbornoj kampanji referenduma, naglašavaju analitičari.

Prihvaćanje Lisabonskog sporazuma iz straha?

Mnogi su irski građani ovoga puta glasovali za Lisabonski sporazum, ne zato što su uvjereni da je on dobar, već zato što su strahovali da će Irska morati napustiti Europsku uniju. Analitičari su naglasili da su Irci duboko u sebi privrženi Europskoj uniji te da su budućnost i sudbina Irske vezane uz Uniju.

„Irci vjeruju u europski projekt“, naglasio je Dick Roche, ministar za europska pitanja. No bilo je i onih koji su htjeli utjecati na izbore izvan Irske poput Nigela Farragea iz UKIP-a: „Ono što smo vidjeli nije bila fer kampanja, jer suprotstavljene strane nisu imale jednak tretman u medijima. Ircima se prijetilo da ako ne glasaju da će im se dogodit nešto strašno kao i irskom gospodarstvu. Ono što smo vidjeli u Irskoj nije bilo fer. Imali smo jedan rezultat za jedan protiv, zašto sada ne bi pozvali na treći odlučujući referendum“, kaže Neil Farrage član UKIP (UK Independence Party), dodajući da su i troškovi kampanje bili različiti. Mislim da će Irci kada se budu prisjećali ovog dana da će shvatiti da je to bio početak kraja vrlo kratkog razdoblja neovisnosti.

„Zahvaljujem na intervenciji predstavnika UKIP-a, jer je to bilo vrlo dobro za zagovornike. Mnogi Irci su pitali što u Irskoj traži UKIP koji ne razumije zbivanja u Irskoj. Irci ne vole kada im netko sa strane govori što trebaju raditi. Naša povijest je pokazala da kada nas netko „gura“ mi znamo odgovoriti. Irci su donijeli samouvjerenu i uvjerljivu odluku te ne dopuštamo nikome da utječe na nas“, odgovorio je irski ministar za europska pitanja Dick Roche.

„U posljednjem referendum bilo je mnogo kaosa i neodgovorenih pitanja i zbog toga su i mnogi građani glasovali protiv. U ovoj kampanji izašli smo na ulice, susreli se s građanima i pokazali i objasnili o čemu se radi“, izjavio je Dick Roche.

Rezultat pozdravlja i oporba

I oporba u Irskoj pozdravlja rezultat referenduma: „Pozdravljam rezultat i mislim da je odluka razumna i da su ljudi shvatili da je bilo potrebno da se Lisabonski sporazum prihvati u Irskoj kako bi zemlja ponovno uspostavila svoje snažne odnose s Europskom unijom. Mislim da je ta odluka donesena unatoč nepopularnosti vlade. Najveću prepreku koju smo imali na referendumu je bila netrpeljivost i gnjev građana protiv vlade povezano sa frustracijama“, tvrdi šef laburista Eamon Gilmor i dodaje: „Ovo nije dan za trijumfalizam. Laburisti kao oporba zalagali su se za Lisabonski sporazum i nije bilo jednostavno uvjeriti birače da glasaju za Sporazum, ali to je najbolja stvar u interesu zemlje.“

Irska vlada čiji predsjednik Brian Cowen je ovoga puta bio manje prisutan u kampanji, jer nije popularan, ne sudjeluje i nije pripremila nikakvo slavlje zbog pobjede na referendumu.

Što znači ovaj rezultat za EU?

Rezultat je dobar ne samo za Irsku već prije svega za Europsku uniju. Irsko da Lisabonskom sporazumu je važna pobjeda za cijelu Europu, ovim riječima u ime švedskog Predsjedništva uputio je čestitke predsjedavajući Vijeća ministara Carld Bildt. I predsjednik Europskog parlamenta Jerzy Buzek je izjavio da je irsko „da“ Lisabonskom sporazumu „dobro za Europu“. Predsjednik Europske komisije Barroso u prvim reakcijama na pozitivan rezultat referenduma je izjavio kako je irsko da pokazalo da Europa donosi pozitivan odgovor ekonomskoj krizi. Rezultate je pozdravila i češka vlada.

I prije konačnih rezultata novinari su već napustili Dublin jer su rezultati i prije konačnih bili jasni da će referendum proći. Sada su sve oči usmjerene više u Češku nego u Poljsku, jer poljski predsjednik Kaczynski je izjavio da će potpisati Sporazum ako ga Irci prihvate. No Vaclav Klaus, češki predsjednik, čeka na odluku ustavnog suda koji je tek prije nekoliko dana primio novu tužbu čeških senatora protiv prihvaćanja Lisabonskog sporazuma.

Što sada ovo prihvaćanje Lisabonskog sporazuma znači za proširenje?

Irska je sada 25. od 27 članica Europske unije koja je prihvatila novi europski sporazum koji je bitan za proširenu Europsku uniju, ali i za daljnja proširenja. Dosadašnji sporazum iz Nice predviđao je Uniju s najviše 27 članica, no Lisabonski sporazum otvara mogućnosti daljnjeg proširenja, što je dobra vijest za sve zemlje jugoistočne Europe. Nakon irske prepreke sada je ostala samo još Češka. „Češka će biti pod pritiskom ne samo svih ostalih članica već vjerujem da će biti pod pritiskom vlastite zemlje, jer za rad čeških institucija bit će jako loše ako Vaclav Klaus ne potpiše Lisabonski sporazum“, smatra Jean Luc Dehane, biši belgijski premijer.

Još nije sve gotovo, ali definitivno Europska unija je izbjegla novi zastoj i neizvjesnost, a proširenje je sada vjerojatnije. Tako je ovim referendumom i jugoistočna Europa bliže članstvu u Europsko uniji.

Autor: Alen Legović, Dublin

Odg. urednik: Anto Janković