"Islamska država" u novčanim tegobama

Iračani i Sirijci koji žive na području takozvane "Islamske države" mogu uštedjeti novac - ako dobro poznaju Kur'an. Jer ako znaju točan odgovor držihadista na pitanja o njihovoj svetoj knjizi, onda ne moraju platiti globu. A ako ne znaju, moraju vaditi novčanik.

Takvim ne baš popularnim "kvizom" o Kur'anu na kojeg može biti pozvan bilo tko su IS-ovi teroristi pronašli još jedan način kako da ideološki maltretiraju ljude. A svakako im dobro dođe i novi izvor novca. Jer financijska situacija IS-a je očito toliko dramatična da se ta teroristička organizacija mora osloniti na takve, razmjerno veoma skromne prihode.

To je barem zaključak savjetničke tvrtke Information Handling Services (IHS) koja je objavila analizu financija IS-a. Prema njihovim informacijama su prihodi ekstremista upravo drastično smanjeni. "Islamska država" je sredinom 2015. još imala prihod od oko 80 milijuna američkih dolara mjesečno, ali sad je to još samo 56 milijuna.

Manja "država", manje i novca

"Islamska država' je još uvijek regionalna sila, ali njezini gubici prihoda su značani i pretvaraju se u sve veći izazov za dugoročni opstanak te državne tvorevine", piše jedan od autora studije, Ludovico Carlino.

Prema informacijama koje je sakupila IHS, napadi Rusa i Amerikanaca su ozbiljno oštetili IS. U proteklih 15 mjeseci je "Islamska država" izgubila oko 22 posto teritorija, objašnjava Columb Strack, također jedan od autora analize. Još je ozbiljniji gubitak broja stanovnika koji žive na području IS-a: početkom prošle godine je tamo živjelo oko devet milijuna ljudi, danas ih je još jedva šest milijuna.

Obzirom na strukturu prihoda te državne tvorevine, to je dramatičan gubitak. Gotovo polovica prihoda IS-a dolazi od poreza i jednostavne otimačine. Tko god tamo živi, mora i novčano pomagati borbu "pravovjernih", u slučaju bilo kakve dvojbe im se onda čitava imovina oduzima. To se prije svega odnosi na "nevjernike", dakle sve one koji nisu sunitski muslimani.

Drugi izuzetno važan izvor što čini 43% prihoda IS-a je zarada od eksploatacije i prodaje nafte. I tu su se dogodile velike promjene na štetu IS-a: sa jedne strane su izgubili mnoga naftonosna područja, ali su i Amerikanci počeli ciljano napadati crpilišta i sredstava za distribuciju nafte.

Nema više šverca naftom

Zapravo je riječ o promjeni strategije Amerikanaca: dugo vremena su Amerikanci barem do određene mjere tolerirali šverc nafte sa područka IS-a. Argument je glasio kako je u toj trgovini umješano previše civila. Bili su zabrinuti da ako unište infrastrukturu u eksploataciji i švecru naftom da će onda uništiti i osnovne izvore prihoda tih ljudi i okrenuti raspoloženje tog dijela stanovništva protiv Amerikanaca.

Jedna cisterna sa 30.000 litara sirove nafte i uspješno dođe do odredišta, za vlasnike znači prihod od oko 4.000 američkih dolara. "To je predstavljalo golemu potporu za kalifat", smatraju stručnjaci britanskog sveučilišta Greenwich, George Kiourktsoglou i Alec D. Coutroubis i koji su 2015. objavili analizu poslova s naftom "Islamske države".

Ali to se promijenilo nakon napada u Parizu u studenom 2015. Nakon toga su Amerikanci i Europljani počeli sustavno uništavati cisterne koje prevoze naftu tako da je samo nekoliko tjedana nakon toga bilo uništena barem trećina od oko 900 cisterni sa koliko raspolaže IS.

"Islamska država" se financira i donacijama i na početku rata je to bio važan izvor prihoda. Većina je dolazila iz privatnih izvora u zemljama Perzijskog zaljeva, osobito onih iz Saudijske Arabije. Ali Saudijska vlada je shvatila kako nešto mora učiniti protiv tog izvora novca, objašnjava Sebastian Sons iz Njemačkog društva za vanjsku politiku. "Saudijci doduše nisu uspjeli potpuno obustaviti te uplate pojedinaca, dobrotvornih udruga i zaklada. Takve donacije su uvelike otežane nakon 11. rujna 2001., ali oni i dalje rade na tome. Tu se još mnogo toga može učiniti", smatra ovaj njemački poznavatelj regije.

Napadi iz zraka i napredovanje sirijskih i iračkih snaga i dalje izlažu pritisku "Islamsku državu". Što se više smanjuje područje pod njihovim nadzorom, to se više i smanjuju prihodi i iz otkupnina za zarobljene taoce, trgovine ljudima i šverca droge. Ali i bez vojne sile se smanjuju prihodi te državne tvorevine: tako je Irak zabranio bankama koje se nalaze na području IS da uopće posluju sa inozemstvom.

Manje plaće i borcima

Povrh toga, iračka država je prestala slati plaće svojim službenicima koji žive na okupiranim područjima. To nipošto nije bio nevažan izvor prihoda za IS: riječ je o oko 170 milijuna američkih dolara mjesečno od kojih barem 10% završava kao "porez" u blagajni IS-a. Isto tako se i sustavno stvaraju "crne liste" osoba i institucija koje imaju veze sa IS-om. Tko se tamo nađe, njemu je praktično nemoguće bilo kakvo legalno bankarsko poslovanje.

"Islamska država" je već reagirala na te gubitke u svojoj blagajni. Kako javlja list New York Times, čak su i borcima prepolovljene plaće koje su primali. No stručnjaci su jednoglasni u procjeni kako je IS oslabljen - ali još nipošto nije pobjeđen.

I Günter Meyer sa Sveučilišta u Mainzu upozorava da se IS trudi promijeniti svoje težište sa Sirije i Iraka na Libiju i tamo je već poslala mnoštvo boraca: "Libija je propala država. Tamo IS očito vidi svoju budućnost tako da čak u slučaju vojnog poraza u Siriji i Iraku, to još ne znači i kraj IS-a." Drugim riječima, u dogledno doba se ne može očekivati niti potpuno uništenje IS-a u muslimanskim zemljama, ali na žalost ne može se niti očekivati prestanak opasnosti od terorističkih napada u Europi, misli Meyer.