Ispolitizirani procesi protiv islamista u Egiptu

Više od 2.000 zatvorenih, deseci optuženih, pri čemu se optužbe kreću od onih za korupciju preko optužaba za pozive na ubijanje do optužaba za izdaju zemlje. Organizaciju Muslimanska braća očekuje najveći val sudskih procesa u njezinoj 85-godišnjoj povijesti. Prije mjesec dana je sud u Kairu već naredio raspuštanje ove organizacije. Sada država kreće u proces protiv bivšeg vodstva Muslimanske braće. Ovog utorka (29.10.) u sudnici bi se trebali naći šef organizacije Mohamed Badie, glavni strateg Hairat al-Šater, kao i drugi optuženi. Bivši predsjednik Mohamed Mursi, kojem prijeti nekoliko procesa, bi se u sudnici trebao naći 4. studenoga. Formalno je proces protiv vodećih članova Muslimanske braće počeo već u kolovozu. No on je odgođen za kraj listopada nakon što Mohamed Badie, njegova dvojica zamjenika kao ni ostali optuženi u kolovozu nisu došli na početak suđenja.

No o procesu protiv svrgnutog predsjednika Mursija ipak nema dovoljno informacija. Odvjetnik koji se bavi zaštitom ljudskih prava Ahmed Usman iz Kaira kaže: "Do sada se nitko ne smije susresti s Mursijem, ni njegovi odvjetnici. U slučaju bivšeg vođe Hosnija Mubaraka odvjetnici su mogli razgovarati s optuženim. No, s Mursijem nitko ne smije stupiti u kontakt." Mursija od početka srpnja vojska drži u zatvoru na nepoznatom mjestu.

Troznamenkast broj optuženih

Popis optužaba protiv vodećih ljudi Muslimanske braće je dug. Tako se Mursija optužuje da je tijekom revolucije 2011. godine pobjegao iz jednog zatvora na sjeverozapadu zemlje. Državno odvjetništvo ga osim toga optužuje da je skupa s palestinskim Hamasom radio protiv Egipta. No u jednom od prvih procesa Mursi se suočava s optužbama da je tijekom masovnih demonstracija u prosincu 2012. godine naredio upotrebu sile protiv demonstranata. Brojni drugi članovi Muslimanske braće optuženi su da su pozivali na nasilje i da su ilegalno posjedovali oružje. Promatrači računaju s najmanje 12 sudskih procesa i troznamenkastim brojem optuženih. Brojnima bi, ako budu osuđeni, mogla biti izrečena smrtna kazna.

Stanovništvo Egipta pak strahuje da bi sudski procesi mogli dovesti do novih krvavih sukoba između pristaša bivšeg predsjednika Mursija i snaga sigurnosti. No i pored toga politolog Hasan Abu Taleb, iz Centra Al-Ahram, koji je blizak vladi, smatra da termin procesa treba biti zadržan: "Ukoliko bi se država odlučila da prekine te procese to bi značilo da su Muslimanska braća postigla uspjeh zahvaljujući svojoj taktici ucjenjivanja. To bi bio jasan znak da je vlada vrlo slaba."

Ispolitizirani procesi

Nasuprot tome pristaše Muslimanske braće upozoravaju da je riječ o sudskim farsama. Riječ je o mišljenju koje dijele brojni aktivisti za zaštitu ljudskih prava u Egiptu. Ne kritiziraju se pri tome samo one točke optužnice čiji je cilj da Muslimanska braća budu označena kao međunarodna teroristička organizacija. Kritiziraju se i nedostaci kada je riječ o mogućnosti obrane optuženih. Jedan odvjetnik, koji je trebao braniti Mursija, nakon prijetnji je pobjegao u inozemstvo. Brojni drugi odvjetnici iz okruženja Muslimanske braće su pak u zatvoru. I zbog toga veliki broj poznatih optuženika odbija surađivati pri saslušavanjima. Mursi tako ustraje u tome da je legitimno izabrani predsjednik i šutnjom odgovara na sve optužbe, priopćile su egipatske vlasti.

U procesima protiv Muslimanske braće riječ je o većem broju optuženih nego u slučajevima protiv pripadnika režima bivšeg predsjednika Hosnija Mubaraka. I optužbe su također brojnije. Zbog toga promatrači pretpostavljaju da procesi u prvoj liniji služe u političke svrhe. Advokat Usman tako smatra da je riječ o pravnom nastavku borbe za vlast između islamista i vojske: "U velikom broju procesa riječ je o osveti. Riječ je o jednoj grupaciji, koja želi vlast, i o drugoj grupaciji koja pokušava uništiti prvu."

Pozivi za procesuiranje svih zločina

Ahmed Usman smatra također da nedostaje transparentnosti u radu pravosuđa. Kaže da do sada nije poznato ni to gdje trebaju biti održani procesi, kao ni to hoće li biti dozvoljena nazočnost novinara i drugih promatrača. Tako je nejasan i odgovor na pitanje, je li moguć prijenos suđenja uživo.

I protivnici i zagovornici Muslimanske braće su suglasni u jednom: ovi procesi neće dati spomena vrijedan doprinos u cilju eventualnog pomirenja između dvije suprotstavljene strane u Egiptu. Zbog toga članovi nevladinih organizacija već duže vrijeme traže formiranje tranzicijskog sudstva po ugledu na latinskoameričke države. Ono bi se tako trebalo pobrinuti za neovisno procesuiranje zločina tijekom Mubarakove ere, tijekom vojne vladavine, kao i tijekom Mursijevog režima.

Hasan Abu Taleb, koji se zalaže za ovaj model, kaže: "Ta komisija bi trebala biti odgovorna za donošenje posebnog zakona i njegovo provođenje. U njemu bi trebali biti utvrđeni koraci u cilju pomirenja u društvu." Nova vlada je doduše u srpnju formirala ministarstvo za tranzicijsku pravdu i nacionalno pomirenje. No njegove zadaće još uvijek nisu definirane.