Istok Njemačke ostao bez industrije

Oko dva bilijuna eura (dvije tisuće milijardi) otišle su nakon ponovnog njemačkog ujedinjenja sa zapada na istok ove zemlje. Tim je novcem gospodarska situacija u oba dijela Njemačke trebala biti ujednačena. Bilanca nakon četvrt stoljeća dugog ujednačavanja glasi: istok i zapad Njemačke su dva potpuno različita gospodarska staništa.

To tvrdi Gerald Braun, profesor za regionalni razvoj i poduzetništvo na Sveučilištu u Rostocku. On je izdao Atlas industrijalizacije u istočnoj Njemačkoj u kojem su najvažniji gospodarski podaci prikazani na zemljopisnoj karti. Radilo se o radnoj produktivnosti ili o ukupnom društvenom proizvodu, u svim kategorijama granica između gospodarski jakih i gospodarski slabih područja ide crtom koja je označavala bivšu granicu između Savezne Republike Njemačke i DDR-a. Razloge za to Braun vidi, među ostalim, i u krivoj politici gospodarskog poticanja nakon ponovnog ujedinjenja. "Počeli smo s izgradnjom infrastrukture, ali time stvarate samo 'hardware', a ne motor razvoja." Poticanje poduzetničkih inicijativa je, nasuprot tomu, zanemareno, kaže Braun.

Na njegovim kartama se može vidjeti da su brojni koncerni nakon Drugog svjetskog rata svoje centrale i proizvodnju premjestili iz sovjetske okupacijske zone (od koje je kasnije nastao bivši DDR) u neku od zapadnih okupacijskih zona (od kojih je kasnije nastala Savezna Republika Njemačka). Nakon ponovnog njemačkog ujedinjenja uglavnom upropaštena istočnonjemačka industrija je preko agencije za privatizaciju i pretvorbu (Treuhandanstalt) prodana većinom zapadnonjemačkih poduzećima. Brojne tvornice su zatvorene, dogodila se dalekosežna deindustrijalizacija, kaže Braun. Poduzeća koja su preživjela postala su dio zapadnonjemačkih koncerna. Posljedica je danas to da na istoku Njemačke gotovo nema centrala koncerna. Zato se istraživački i razvojni rad njemačkih poduzeća odvija prije svega u centralama na zapadu Njemačke. I kooperantska poduzeća se naseljavaju u blizini centrala koncerna na zapadu. Istočnonjemačkoj industriji tako nedostaju odlučujući čimbenici za rast. "Nakon ponovnog ujedinjenja napravljene su ključne političke greške", kaže Iris Gleicke (SPD), povjerenica za istok Njemačke u Saveznom ministarstvu gospodarstva, koja je dala nalog za izradu Atlasa.

Nova povjerenica za istok Njemačke svoju zadaću vidi prije svega u poticanju onih poduzeća koja su posljednjih godina nastala na istoku. Osobito na jugu istočnog dijela Njemačke nastale su posljednjih godina snažne grupacije. Od 2005. je zanatska proizvodnja u novim saveznim zemljama porasla za pet posto. "Potrebna nam je industrijska politika usmjerena na istočnu Njemačku", kaže Gleicke. "Moramo ići tamo gdje već postoje jezgre gospodarskoga rasta." Najavila je da će se posebno brinuti oko kredita za mlada poduzeća, oko poticanja inovacija i podupiranje istočnonjemačkih poduzeća kod izvoza. Stranka ljevice kritizira njezine planove. "U aktualnom saveznom proračunu ne odražavaju se njezina nastojanja", kaže njihov stručnjak za istok Njemačke Roland Claus. "Investicijska kvota i dalje pada, istok i dalje nazaduje."