ITB – blizina kao velika prednost

Nakon godina pandemije kada je globalni turizam pao u hibernaciju, turistički promet se oporavlja i ove godine bi mogao doseći vrijednosti iz pretpandemijskih, rekordnih godina. Turističkim radnicima se osmjehuju velike zarade a jedno od najvažnijih mjesta da se sezona pripremi je i Međunarodna turistička burza (ITB) u Berlinu - strateški smještena na početak turističke godine i nezaobilazno mjesto za sve koji žele dobiti dio, svake godine sve većeg, globalnog turističkog kolača.

Novi letovi iz Berlina za Hrvatsku

Borba za njemačko tržište je nepoštedna, Turska, Italija, Španjolska i Hrvatska su prošle godine bile najomiljenija odredišta njemačkih turista. Buking je ove godine počeo ranije nego inače, turisti igraju na sigurnu kartu jer strahuju od poskupljenja.

Hrvatska koja se na ITB-u tradicionalno predstavlja raskošnim štandom, očekuje ove godine još više njemačkih turista. No kako je u Berlinu rekao direktor Hrvatske turističke zajednice Kristijan Staničić, Hrvatska bi htjela povećati tzv. premium segment, dakle manje turista ali zato više onih s dubokim džepom. No isto vrijeme se povećava broj letova iz Njemačke u Hrvatsku što ne ide baš u korist tezi o odustajanju od masovnog turizma.

Turistički djelatnici iz Hrvatske novinarima su na ITB-u mogli predstaviti i jednu dugo očekivanu vijest, pogotovo za mnogobrojne novopečene Berlinčane iz Hrvatske: Croatia Airlines od proljeća uvodi tri leta tjedno na liniji Zagreb-Berlin čime bi bila zatvorena, za mnoge neobjašnjiva, rupa u povezivanju dvije metropole. Staničić je rekao kako  i kompanije koje djeluju u sklopu Lufthanse, pri čemu se vjerojatno misli na Eurowings, planiraju uvođenje novih linija prema Hrvatskoj. Hoće li Eurowings ponovno vratiti staru liniju Berlin-Zagreb ili se usredotočiti na ljeti mnogo zanimljivija odredišta uz Jadran, ostaje otvoreno.

Južna konkurencija s nižim cijenama

Prisutna na tradicionalno najvećem štandu na ITB-u, ako se u obzir uzimaju zemlje bivše Jugoslavije, bila je i resorna ministrica Nikolina Brnjac. "Ono što je jako dobro je da se Hrvatska posjećuje u pred i post sezonia tomu su u velikoj mjeri doprinijeli i njemački turisti", rekla je ministrici na sajmu. Ono što je prema njezinim riječima u dobroj mjeri "kumovalo" porastu interesa za Hrvatsku je ulazak u šengensku zonu, što je uklonilo čekanja na granicama, kao i ulazak u zonu eura. No upravo se uvođenje eura u Hrvatskoj poklopilo s velikim valom poskupljenja. Svi se sjećaju prošlogodišnjih žalbi turista na basnoslovne cijene hrane i pića na hrvatskoj jadranskoj obali.

Upravo tu svoju šansu vide južni susjedi. Michael Bader iz Turističke zajednice općine Bar kaže kako Crna Gora može ponuditi iste prirodne ljepote kao i Hrvatska, ali uz niže cijene. "Jako je važno da smo s cijenama na nekoj normalnoj razini kako bi obitelji koje nam dolaze to mogle i platiti. Situacija u Njemačkoj nije najpovoljnija, građanima na raspolaganju stoji sve manje novca za trošenje", kaže crnogorski turistički radnik njemačkih korijena.

Blizina kao prednost

I upravo se tom činjenicom bavi i jedna studija Radne grupe odmor i putovanja, objavljena netom uoči ITB-a, koja pokazuje da visoki postotak građana Njemačke (73 posto) usprkos inflaciji i novčanim brigama namjerava ove godine otići na odmor. To je više nego 2023. i slično vrijednostima prije pandemije koronavirusa. Nakon Njemačke, koja je građanima ove zemlje još uvijek najomiljenije odredište za odmor, od trenda "odmor da ali jeftiniji" bi mogle zbog blizine profitirati i zemlje regije jugoistočne Europe.

U prilog odredištima do kojih je lako doći i bez letova govori i činjenica da je broj rezervacija u prekooceanskim odmaralištima sve manji. Jedan od razloga zbog kojih Nijemci izbjegavaju letove je i fenomen tzv. "flight -shaming"koji utječe na to da je sve manje Nijemca spremno izložiti se kritici zbog korištenja prijevoznog sredstva koje najviše utječe na klimatske promjene.

No to ne sprečava turističke djelatnike iz regije jugoistočne Europe da se u isto vrijeme svi redom hvale povećanjem broja zrakoplovnih linija s turističkim tržištima uz kontradiktorne poruke o održivom turizmu. U isto vrijeme se malo ulaže u poboljšanje željezničkog prometa ili uvođenja noćnih željezničkih veza prema ovom dijelu Europe, nešto što njemački turistički novinari spominju već nekoliko godina u razgovoru s turističkim dužnosnicima na ITB-u.

Turisti s ruskom putovnicom: domaći ili strani?

Za Hrvatsku i Crnu Goru glavni turistički adut je naravno Jadranska obala. Bosna i Hercegovina i Srbija, koje su također prisutne na ovogodišnjem ITB-u, nastoje na ovom sajmu potencijalne turiste privući posebnim događajima. Srbija na ovom sajmu gleda prema naprijed i poziva goste na Expo koji će se 2027. održati u Beogradu. "Srbija je cjelogodišnja destinacija s time da smo na ovom sajmu naglasak stavili na Expo 2027. jer je to za nas jako važan događaj, a ITB je dobra prilika za promociju", rekla je za DW Marija Labović direktorica Turističke organizacije Srbije.

Ova zemlja je bila posebno pogođena smanjenjem broja stranih gostiju zbog napada Rusije na Ukrajinu. Međutim sada se Srbija suočava s drugim fenomenom. Kako kaže Labović, mnogi ruski državljani koji su nakon izbijanja rata stigli u Srbiju sada čine značajnu grupu turista koji tijekom cijele godine skrbe za povećanu razinu broja noćenja. Po broju noćenja u 2023. državljani Rusije su u Srbiji bili daleko na prvom mjestu ispred turista iz Turske.

Turistički radnici iz BiH na jednom mjestu

Turisti iz Turske su na prvom mjestu po broju noćenja u susjednoj Bosni i Hercegovini. "Njih zanima ta mješavina osmanske i srednjoeuropske kulture koja je u Bosni i Hercegovini, a posebice u Sarajevu, vidljiva na svakom koraku", kaže u razgovoru za DW Vesna Hasanović iz Turističke zajednice kantona Sarajevo. Glavni grad BiH u ovoj godini želi profitirati turistički od obilježavanja obljetnice Olimpijskih igara u ovom gradu ali i privući više gostiju na Sarajevo film festival te na proslavu Nove godine.

Turistički djelatnici Bosne i Hercegovine su okupljeni u jednom uglu paviljona na zajedničkom štandu. Ove godine je tu po prvi put Turistička zajednica Mostara a predstavlja se i Turistička organizacija Republike Srpske. "Gledamo da smo zajedno na jednom mjestu, da zajedno predstavljamo našu Bosnu i Hercegovinu", kaže Hasanović.