Izazov digitalizacije u Njemačkoj

Kad se savezna kancelarka Angela Merkel u estonskom glavnom gradu Tallinnu sastane sa svojim kolegama iz Europske unije bit će puno tema za razgovor: nova vizija Europske unije koju je iznio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker kao i plan za Europu koji je predstavio francuski predsjednik Emmanuel Macron. To su važne teme, ali one nisu razlog zbog kojega je na sastanak pozvao estonski premijer Jüri Ratas. Radi se o jednoj drugoj divovskoj zadaći EU-a: digitalizaciji.

EU u tom smislu ima velike planove. Od 2015. se radi na strategiji unutarnjeg tržišta podataka od kojeg zemlje članice očekuju godišnji prihod za europsko gospodarstvo od 415 milijarda eura. Ukidanje takozvanih roaming-pristojbi za mobilne telefone unutar EU-a bilo je jedan od prvih ciljeva na tom području.

Od ovog rujna je unutar Europske unije regulirana slobodna razmjena podataka, ali samo za podatke koji nisu povezani s osobama. Glede sigurnost weba zemlje članice su dogovorile osnovnu strategiju, uključujući i europsku Cyber-Security-Agenciju koju propagira Macron. 2018. bi trebali slijediti zakoni za cijelu Europsku uniju o sigurnosti podataka i pravima korištenja.

Zaostajanje Njemačke u digitalizaciji

Na summitu u Tallinnu trebalo bi biti riječi o dva ključna pitanja: digitalnoj budućnosti javne uprave i digitalnoj budućnosti europskoga gospodarstva i društva. Ali, dok Njemačka trenutno dominira kod brojnih pitanja u europskom diskursu, kod stanja digitalizacije se ne može pohvaliti.

"Trenutno obavljamo svoje domaće zadaće", kaže Lena-Sophie Müller iz Inicijative za digitalizaciju D21. Na ljestvici digitalizacije u Europskoj uniji (DESI) Njemačka se nalazi na jedanaestom mjestu od 28 članica Unije, ali kod digitalizacije uprave tek na 20. mjestu. Samo svaki peti njemački korisnik interneta služi se elektroničkim uslugama državnih ustanova. Njemačka je po tomu daleko ispod europskog prosjeka koji iznosi 32 posto.

Njemački građani su prije svega nezadovoljni digitalnom ponudom vlasti. To pokazuje istraživanje koje će u listopadu objaviti Inicijativa D21 pod pokroviteljstvom Saveznog ministarstva unutarnjih poslova, a u koje DW već ima uvid.

Polovica upitanih ne koriste digitalne usluge njemačkih vlasti jer o njima ništa ne znaju. Isto toliki postotak se žali na nedosljednost ponude. Građani često mogu na internetu pronaći neki formular, ali ga moraju otisnuti i poslati poštom.

Očekivanja građana sve veća

Više od trećine upitanih ne snalaze se u digitalnoj džungli državnih ustanova i prepušteni su sami sebi. A Inicijativa D21 je došla i do zaključka da je sudjelovanje u digitalizaciji društva povezano i s obrazovanjem. Tko ima lošiju izobrazbu manje koristi digitalnu ponudu državnih ustanova.

Kupovanje ulaznica ili voznih karata online, praćenje poštanskih pošiljaka ili digitalno služenje vlastitim korisničkim računom,to su standardi na koje se građani navikavaju. Država to ne može pratiti čak ni kod poduzeća koja su u državnom vlasništvu, kao što je Njemačka željeznica. "Ako se javna uprava ne prilagodi taktu našeg digitaliziranog svijeta postat će kočnica sustava", kaže direktorica Inicijative D21 Lena-Sophie Müller.

Ali, ne rastu samo očekivanja građana, nego i pritisak EU-a. Uredba o digitalizaciji planirana za 2018. godinu predviđa spajanje javnih uprava. Građani bi ubuduće svoje podatke trebali samo jednom dati državi, a različite ustanove bi trebale imati pristup tim podacima. To žele i građani, kako pokazuje "eGovernance Monitor".

Kompetencija postoji

Ako se to mora, Njemačka može vrlo brzo provesti digitalizaciju. To je pokazala kriza s izbjeglicama, kaže Müller. "Pritisak je bio tako velik da je vrlo brzo stvoren centralni registar." Te strukture suradnje se samo mora prenijeti na druga područja, kaže Lena-Sophie Müller.

Ona smatra da je u Njemačkoj već dosegnuta prekretnica. "Njemačka obično u Europskoj uniji igra važnu ulogu", kaže ona dodajući da se to odnosi prije svega na vanjsku politiku i gospodarstvo, ali kod digitalizacije "mi još uvijek stojimo uz rub igrališta".

Estonci trenutno predsjedaju Europskoj uniji i prave pritisak da se napori oko digitalizacije pojačaju. Jer, ta je zemlja na prvom mjestu u EU-u kad se radi o digitalizaciji javne uprave. Digitalne usluge vlasti u Estoniji su svakodnevica, a od 2005. u toj zemlji je moguće elektroničkim putem i birati.

Estonija postaje važan partner

U Njemačkoj se to ne može zamisliti ni za četiri godine, kaže Müller, ne samo zato što se baltička država s 1,3 milijuna stanovnika teško može uspoređivati s Njemačkom koja ima 82 milijuna stanovnika, nego i zato što Njemačka najprije mora obaviti neke temeljne zadaće, primjerice pristup internetu u svakom dijelu ove zemlje. Korištenje širokopojasnih usluga u Njemačkoj je još uvijek ispod EU-prosjeka, pokazuje DESI-indeks.

"U posljednje je vrijeme u Njemačkoj osjetno poraslo zanimanje za estonska iskustva kod izgradnje digitalnog društva", kaže zamjenik estonskog ministra za europska pitanja Matti Maasikas u razgovoru za Deutsche Welle. "Njemačka je na području digitalizacije za Estoniju postala važan partner." Osobito na području industrije 4.0 i e-uprave ove dvije zemlje namjeravaju ubuduće jače surađivati.

Jer, Njemačka želi učiti. Estonski koncept građanske iskaznice koja je povezana s digitalnim građanskim korisničkim računom u Njemačkoj je već testiran s novom osobnom iskaznicom Saveznog ministarstva unutarnjih poslova. Estonski uzorak je Angela Merkel dobila na poklon prilikom prošlog posjeta Tallinnu.