Izazovi za Hrvatsku na čelu Vijeća EU-a

Najmlađa članica Europske unije preuzela je kormilo organizacije u koju je ušla prije svega šest i pol godina. Premijer Andrej Plenković predstavio je Europskom parlamentu hrvatske prioritete predsjedavanja Vijećem Europske unije, pažljivo formulirane u suradnji s Komisijom. Dok ih je obrazlagao, vidjelo se da je EU okruženje u kojem se Plenković prirodno snalazi, na kraju krajeva, kao što je to istaknula i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koji se još lider može pohvaliti da je bio pripravnik u Europskom parlamentu, član tog parlamenta, a zatim premijer koji je preuzeo predsjedanje Vijećem?

Von der Leyen je bila puna hvale kako za premijera, tako i za Hrvatsku, za put i transformaciju koju je Hrvatska prošla u zadnjih 30 godina. „Za to treba odati priznanje vašim ljudima, vašim građanima, njihovoj spremnosti i odlučnosti da se pridruže našoj Uniji, zajednici mira i blagostanja. I u narednih šest mjeseci treba nam sva ta odlučnost, jedinstvo i energija, po čemu je Hrvatska poznata", kazala je von der Leyen.

Od Hrvatske se najviše očekuje oko pitanja proširenja

Hrvatski prioriteti su „Europa koja se razvija“, pod čime se krije poticanje digitalizacije, inovacija i održivog razvoja, ravnomjerno raspoređenog po cijelog Uniji. „Europa koja povezuje" odnosi se na prometnu, energetsku i digitalnu infrastrukturu i povezanost. „Europa koja štiti" pokriva zaštitu vanjskih granica EU-a, povezivanje informacijskih sustava poput Schengena, ali i pitanje migracija, oko čega je više eurozastupnika Hrvatskoj uputilo kritike, zbog tretmana migranata i izbjeglica na granici s BiH. I na koncu, povezan s  time je prioritet „Utjecajna Europa“, koja uključuje sigurnosnu i obrambenu suradnju, ali i proširenje na zemlje zapadnog Balkana, zbog čega će se održati i samit u Zagrebu.

Prema očekivanjima zastupnika, iznesenima kako u raspravi koja je uslijedila nakon predstavljanja ciljeva, tako i u razgovorima s novinarom Deutsche Wellea, upravo je ovo zadnje, probijanje blokade procesa proširenja Europske unije ono što se najviše od Hrvatske očekuje. Naravno, uz osiguravanje redovitog funkcioniranja institucija, razgovora o Višegodišnjem financijskom aranžmanu, odnosno projekciji budžeta Unije u godinama koje dolaze, Brexitu te svim krizama i problemima koji će se neminovno pojaviti u idućih šest mjeseci.

„Činjenica je da svako predsjedništvo ima iste vrste izazova, kao što je, na pitanje - čega se ministri vanjskih poslova boje - rekao svojedobni britanski ministar Harold Macmillan, 'Događaja, stari moj, događaja'. Uvijek imate plan, ali tada se dogodi svijet i pred vama se pojave ogromni izazovi i plan se mijenja", govori nam uz smijeh finski socijaldemokrat Eero Heinäluoma komentirajući hrvatske ciljeve.

Važnost društvenih pitanja

Program je dobro izbalansiran, ne i preambiciozan, postoji dobra suradnja i Hrvatska nastavlja s radom koji je Finska započela, kao predsjedateljica Vijećem u drugoj polovici 2019. godine, kaže. „Četiri teme su po meni dobre, dobro je da Hrvatska ozbiljno shvaća društvena pitanja. Važno je da građani Unije u svakodnevnom životu vide koristi od članstva, a društvena pitanja to jesu. Tijekom prijašnjih godina to nije dovoljno naglašavano. Dobro je i što se govori o zaštiti Unije i zajedničkoj obrambenoj politici. Obrana granica je jedna od konkretnih stvari koje ljudi žele i koje možemo obavljati zajedno, a ne da svaka članica to čini zasebno", mišljenja je Heinäluoma.

„Za zemlju koja prvi puta preuzima predsjedavanje, ogromna je stvar ako uopće uspije držati glavu iznad površine vode, ali hrvatsko je predsjedništvo najavilo puno veće ambicije“, govori nam njemački zastupnik Reinhard Bütikofer iz grupacije Zelenih i ističe najavljeni zagrebački samit o zapadnom Balkanu. „Predsjedništvo koje u ovom trenutku obećava da će uložiti pravi trud u to da se otvore vrata pregovorima o pristupanju Sjeverne Makedonije i Albanije je veoma važno. Imat će veliku potporu Parlamenta u tome“, najavljuje i ističe da Hrvatska ima jedinstvenu poziciju kao zemlja koja je posljednja ušla u Uniju, razumije i dobro se sjeća procesa, te može imati povjerenje i poštovanje Sjevernih Makedonaca i Albanaca koji čekaju datum početka pregovora.

Različita očekivanja

„Ovo je velika prilika za Hrvatsku, može pokazati europskim građanima i cijelom svijetu da se može nositi s time, da može rješavati ključna pitanja demokracije, optimističan sam više nego pesimističan“, kazao je za DW Ismail Ertug, član njemačkog SPD-a i pripadnik Saveza socijalista i demokrata u EU-parlamentu, koji međutim ističe i da pitanje tzv. pushbacka, koji Hrvatska niječe, odnosno tretmana migranata i izbjeglica na granici s BiH može poljuljati hrvatski ugled i poziciju u pregovorima. „To nije beznačajno pitanje, znam da Plenković to niječe, ali znamo da se to dogodilo više puta i to je nešto što se mora riješiti“, dodaje Ertug.

„Hrvatska poznaje to područje, političke odnose i pitanja, a ima i dobre odnose sa zemljama poput Francuske i ima mogućnost da promijeni stav zemalja prema pitanju proširenja“, kaže Eero Heinäluoma, dok Nijemac Bütikofer dodaje da hrvatski premijer može koristiti svoju pripadnost u EPP-u, a novoizabrani predsjednik svoju pripadnost među socijaldemokratima kako bi dobili političku podršku za rješavanje tog pitanja.

Očekivanja su ipak različita kada je riječ o višegodišnjem financijskom budžetu Unije i pitanju Brexita. Dok se dio europarlamentaraca nada da bi Hrvatska mogla postići napredak u pregovorima o tom iznimno važnom dokumentu za funkcioniranje Unije, jer bi, kako za DW kaže finski zastupnik, prepuštanje tog pitanja Nijemcima, koji preuzimaju predsjedanje nakon Hrvatske, dovelo do toga da provođenje mnogih važnih projekata kasni, zastupnik Zelenih, Bütikofer, računa da će to ipak dopasti Njemačkoj. „Svi bi bili sretni kada bi to Hrvati riješili, no nitko to ne očekuje. Za to je potrebna zemlja poput Njemačke s više utjecaja i koja već jest postizala kompromise, tako što je podmirivala dio računa“, kaže on.

Što se, pak, vrućeg krumpira koji je eto dopao Hrvatskoj, Brexita tiče, mišljenja se i opet razlikuju. SPD-ovac Ertug kaže da zemlja predsjedateljica treba preuzeti vodstvo i u tom procesu, mada to ne znači da mora uskakati u svaki detalj. „Parlament je donio brojne zakone za pripremu Brexita i on će se dogoditi, no mislim da za koji mjesec britanski izlazak više neće biti tako velika tema“, optimističan je. Njegov sunarodnjak Bütikofer, pak, drži da se Hrvatska ne bi trebala previše miješati. „Bio bih zadovoljan kada bi se predsjedavajući u tom pogledu povukli – imali smo sreće što smo imali jedinstveni pristup do sada. Vijeće jedva da se može dogovoriti o bilo čemu, no o Brexitu je 27 zemalja imalo jedinstven stav. Michel Barnier je obavio jako dobar posao, uključivao je sve stavove i komunicirao sa svima, no kako nemamo puno vremena i neće biti produljenja pregovora, mogli bismo se naći u situaciju da se zemlje počnu međusobno svađati i trebalo bi ostaviti Barniera da vodi proces pod nadzorom von der Leyen“, zaključuje.