Izbjeglice u Njemačkoj i osjećaj trajne kriz

Cottbus je grad s 100.000 stanovnika, oko sat i pol vožnje od Berlina i samo nekoliko koraka od poljske granice - mnogi ulični znakovi su na njemačkom i na sobrskom, jeziku tamošnjih Sorba, odnonosno Lužičkih Srba. Grad je postao centar ukrajinskog egzodusa u Njemačku: kroz Cottbus je prošlao velik broj od sada već oko milijun izbjeglica registriranih u Njemačkoj. A u njemu je, prema gradskoj statistici, utočište našlo njih oko 1.500.

Imamo prostor za smještaj izbjeglica, ali ništa više od toga, jer, stanovanje je samo početak dugog i skupog procesa integracije izbjeglica - rekli su zvaničnici Cottbusa za DW, dodajući da stambeni prostor tu nije tako velik problem kao u mnogim drugim dijelovima zemlje.

Problem je sve osim smještaja

Ukrajinske izbjeglice u Cottbusu žive u stanovima, iako nisu svi namješteni, a ne u prihvatnim centrima. Veći izazov za grad je integracija pridošlica u gradski život, posebno u smislu pružanja odgovarajućeg obrazovanja i zdravstvene zaštite.

S obzirom da je trećina ukrajinskih izbjeglica školske dobi, to znači da je u školski sistem trebalo brzo uključiti oko 500 djece i mladih ljudi, različitih nivoa obrazovanja, jezičkih sposobnosti i ratnih trauma. Gradu nedostaju prevoditelji i osoblje koje bi pružilo dodatnu pomoć, i oslanja se na pomoć volontera i humantarnih organizacija. Liječničke ordinacije imaju problema s istovremenom brigom i za svoje redovne pacijente i za ratne izbjeglice.

"Ne možemo više ovako"

Cottbus se našao u središtu pažnje medija srednim listopada, kada je objavio da više neće primati izbjeglice i zahtijevao „pravedniju” raspodjelu izbjeglica na nacionalnom i europskom nivou. „Njemačka je u cjelini veoma bogata, ali to bogatstvo nije ravnomjerno raspoređeno", rekao je za DW Jan Glossman, glasnogovornik gradonačelnika. A ravnomjerno raspoređene nisu ni izbjeglice, dodaju pokrajinski i lokalni zvaničnici širom Njemačke.

Najava Cottbusa nije izazvala „nikakav službeni odgovor" pokrajinskih ili saveznih vlasti, kaže Glossman. „Oni nemaju plan", rekla je misleći na vladu Njemačke, Stephanie Kaygusuz-Schurmann, šefica odjeljenja za obrazovanje i integraciju u Cottbusu.

Ona kritizira i lošu koordinaciju na nivou EU-a. Poljska i Njemačka primile su više od milijun ljudi iz Ukrajine, dok je Francuska - druga po veličini članica EU-a po broju stanovnika i BDP-u - primila samo nešto više od 100.000.

Grad se zauvijek promijenio

Cottbus, koji je bio u DDR-u, doživio je prilično veliki preokret u desetljećima od ponovnog ujedinjenja Njemačke. Važi za ekonomskui inertan i za leglo krajnje desničarske i neonacističke aktivnosti. Novi gradonačelnik je iz redova SPD, ali je na lokalnim izborima ovog mjeseca njegov protukandidat iz desnoekstremnog AfD-a u drugom krugu osvojio gotovo trećinu glasova.

Istovremeno, migracija je promijenila demografiju grada. Kada je Enas Taktak stigao iz Homsa u Siriji, 2014. - manje od 4,5% stanovništva Cottbusa bilo je rođeno u inozemstvu. Danas, ne-Nijemci čine više od 10 odsto stanovnika: ima ih 11 000, a od toga polovica prima socijalnu pomoć.

Promjena je očigledna po broju arapskih supermakreta u centru grada, grupama mladih ljudi koji govore na arapskom i različitim srednjoazijskim jezicima, te ženama s maramama koje kupuju na tržnici.

Tanak kaže da je žalosno što je grad najavio da će zaustaviti dolazak izbjeglica, rekao je za DW. Ovaj 24-godišnjak radi na pola radnog vremena u jednoj od malih humanitarnih organizacija koje pomažu izbjeglicama, odnosno vlastima da popune nedostatke. A oni nisu povezani samo s aktualnim krizama. „Pokrajinska vlada mora vidjeti zašto su resursi tako tanki. Svi znamo da je obrazovni sustav u Brandenburgu loš. To nije zbog izbjeglica", reko je Taktak.

Migranti i izbjeglice - u nadležnosti pokrajina

U Njemačkoj je tema migracija uglavnom stvar pokrajina. Raspodjela se zasniva na algoritmu koji uzima u obzir populaciju pokrajine i porezne prihode. To na primjer znači da gusto naseljena i relativno bogata Sjeverna Rajna-Vestfalija na zapadu prima oko 21 posto izbjeglica, dok Brandenburg, gdje se nalazi Cottbus, prima 3 posto.

Formula možda funkcionira na papiru, ali do početka rujna, 12 od 16 njemačkih pokrajina prijavilo je da su dostigle svoj maksimum. Sastanak između pokrajinskih i saveznih vlasti ranije ovog mjeseca imao je za cilj premostiti rastuću podjelu. Nancy Fraser, savezna ministrica unutarnjih poslova, najavila je više smještaja za izbjeglice, ali nije obećala više novca niti iznijela plan za naredne mjesece. Očekuje se da će ti detalji biti dogovoreni na sastanku zakazanom za početak studenog.

Afganistanci, Iranci - i ruski dezerteri

„Već smo primili više izbjeglica nego u rekordnoj 2015. godini", rekao je za DW Gerald Knaus, predsjedavajući Europske inicijative za stabilnost. „Jedan od ciljeva ruskog rukovodstva je uništavanje kritične infrastrukture i civilnih centara u Ukrajini kako bi natjeralo što više ljudi u bijeg."

Tome treba dodati moguće povećanje dolazaka izbjeglica iz Avganistana, Irana, te ruskih dezertera. Njemačka i EU se moraju za to pripremiti, smatra Knaus.

Osjećaj trajne krize

Mada zvaničnici i humanitarne grupe u Njemačkoj kažu da danas mogu bolje pomoći izbjeglicama nego 2015., kada je oko milijun ljudi u vrlo kratko vrijeme stiglo s Bliskog istoka i iz dijelova centralne Azije, još uvijek su primjetni problemi koji su tokom pandemije pogodili obrazovni i zdravstveni sistem.

Energetska kriza i visoka inflacija također izazivaju zabrinutost, kako u političkom tako i u ekonomskom smislu. To dovodi do osjećaja „trajne krize", upozorava glasnogovornik Cottbussa Jan Glossman.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu