Izbori na Kosovu u neprikladno vrijeme
13. veljače 2021
Kosovo bi moglo sustići Italiju kad su u pitanju najčešće promjene Vlade. Od proglašenja neovisnosti 2008. nijedna vladajuća koalicija u Prištini nije izgurala cijeli mandat. Tijekom prošle godine, obilježene koronom, propala su dva kabineta, a predsjednik je morao podnijeti ostavku.
Uz pandemiju, unutarnje napetosti i ekonomske teškoće, uz vječitu temu odnosa sa Srbijom, zemlji sada prijeti i ustavna kriza.
Od povlačenja Hashima Thacija, koji će pred Specijalnim sudom morati odgovarati zbog optužbi za ratne zločine, predsjednica parlamenta Vjosa Osmani obavlja funkciju šefice države. Prema Ustavu novi predsjednik ili predsjednica moraju u parlamentu biti izabrani najkasnije za šest mjeseci.
Kako je krajem prosinca Ustavni sud poništio prethodne parlamentarne izbore, građani će u nedjelju (14. veljače) ponovo morati na birališta poslije samo 15 mjeseci. I onda će novi saziv parlamenta morati naći dvotrećinsku većinu da izabere šefa države – ako ne uspije, ponovo se ide na izbore.
Kurti premijer, Osmani predsjednica?
Analitičari nemaju sumnje da će pokret Samoodređenje dobiti najviše glasova – prognoze idu i do pedeset posto glasova. Sastavljanje koalicije bi ipak moglo biti mučno, jer etablirane stranke odbijaju suradnju s pokretom Albina Kurtija.
Vjosa Osmani je ovog puta na listi Samoodređenja. Ideja je da ona bude pogurana na funkciju predsjednice, dok bi Kurti ciljao na mjesto predsjednika vlade. Sam Kurti ne može biti na listi jer je prije manje od tri godine pravomoćno osuđen, i to zbog bacanja suzavca u parlamentu.
Na izborima će prvi put nedostajati čitava garnitura političara koji su postali poznati kao zapovjednici Oslobodilačke vojske Kosova UČK. Mnogi, zajedno s Thacijem, sjede na optuženičkoj klupi u Haagu.
Za mjesto broj dva nadmeću se najstarija stranka zemlje, još uvijek vladajuća Demokratska liga Kosova, i Thacijeva Demokratska stranka Kosova koju sada predvodi bivši šef diplomacije Enver Hodžaj. Nijedna od te dvije stranke ne želi se upuštati u koaliciju sa Samoodređenjem, ali su i međusobno posvađane.
Dvadeset mjesta (od 120) rezervirano je za manjine – deset za Srbe, deset za ostale. Njima, prema Ustavu, moraju pripasti i barem dva ministarska mjesta. Bez manjina nema Vlade, i to je dodatna komplikacija pred ove izbore.
O dijalogu ni riječi
Izbori dolaze u dramatičnoj fazi epidemije u kojoj Kosovo pripada među najteže pogođene zemlje Europe. Mjesecima je na snazi strogi lockdown. Usprkos tome održavaju se politički mitinzi na kojima se često ne vodi računa o rastojanju niti se nose maske.
Uz nezaposlenost od oko 40 posto Kosovo i danas važi kao „sirotište Europe“. Kao put iz te mizerije vidi se mogući dogovor sa Srbijom. Ali, nijedna stranka u kampanji nije pokazala privrženost dijalogu – svaki popust „krvnom neprijatelju“ tumači se kao slabost i vodi gubitku glasova.