Izbori u BiH – "Izuzetno napadačke kampanje"

Nacionalistički orjentirana retorika nije bila glavno obilježje ove izborne kampanje iako je, prema ocjeni analitičara, bila prisutna u oba entiteta, posebno u Republici Srpskoj. Lider SNSD-a Milorad Dodik ponovno je igrao, smatraju analitičari, "na sigurnu kartu". "Ima onih u BiH koji žele da nema Republike Srpske, da Bosna bude država Bošnjaka i da u njoj nema drugog naroda", rekao je Dodik na predizbornom skupu u Šipovu. Međusobnih optužbi nije se ustručavala niti jedna stranka, a oporba je često prozivala aktualne vladajuće političare.

Recimo, predsjednik Demokratske partije Dragan Čavić: "Već duže vrijeme govorim kako se gospodarska politika Vlade RS svodi na tri riječi: prodaj, potroši i posudi."

Borba za bošnjačke glasove najneizvjesnija

Borba za bošnjačke glasove u Federaciji BiH nikada ranije nije bila tako neizvjesna. Sukob "bošnjačkih" političkih subjekata bila je glavna karakteristika kampanje. "Izgubili smo četiri godine zbog politike 'Bosna 100 posto', kao i zbog politike 'sve ili ništa'", rekao je čelnik SDA Sulejman Tihić aludirajući na Stranku za BiH Harisa Silajdžića.

A Stranka za BiH pak je isticala vlastite zasluge za rješavanje gospodarskih problema i "ogroman doprinos dr. Harisa Sailajdžića međunarodnoj afirmaciji Bosne i Hercegovine", za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om, izbor BiH u Vijeće sigurnosti UN-a i za ugovore s NATO-om, što smatraju "najvećim međunarodnim uspjehom diplomacije u poslijeratnoj BiH".

Burne reakcije i političke kombinacije na bošnjačkoj političkoj sceni izazvala je pojava Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH Fahrudina Radončića. Radončić je jedini kandidat koji nudi ostavku i raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora ukoliko za dvije godine od BiH ne stvori "najveće gradilište u regiji". "Najveći problem za Bošnjake u BiH nisu Srbi i Hrvati, nego korumpirana i lopovska vlast", rekao je lider SBB na predizbornom skupu u Živinicama.

Mnogi žele predstavljati Hrvate

Prema nevladinim organizacijama, kampanja SDP-a nije bila napadačka, no predsjednik te stranke Zlatko Lagumdžija na predizbornim je skupovima često koristio činjenicu kako mnogo toga u BiH ne funkcionira kako treba. "Je li prethodnih četiri ili osam godina zemlja išla u dobrom smjeru? Hoćete li da se nastavi ovoliki posao i ovolika pravda? Ako hoćete, onda nemate što tražiti sa SDP-om i Željkom Komšićem, jer mi nećemo da se to nastavi", rekao je Lagumdžija.

Kandidat SDP-a za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željko Komšić odbio je sudjelovanje u emisiji javnog servisa, iako je to bila jedna od rijetkih prilika za sučeljavanje svih kandidata za hrvatskog člana državnog Predsjedništva. Poziv je odbila i kandidatkinja HDZ-a BiH Borjana Krišto, čiji stranački šef Dragan Čović nije propuštao niti jednu priliku da ukaže na značaj predstojećih izbora i očekivane postizborne ustavne promjene.

"Tada mi želimo biti za pregovaračkim stolom kao snaga hrvatskog naroda", rekao je Čović. Međutim, za pregovaračkim stolom žele biti i druge hrvatske stranke, a da će borba za hrvatskog člana državnog Predsjedništva i ovoga puta do kraja biti neizvjesna, potvrdila je i kandidatura Martina Raguža iz HDZ-a 1990. "Ovo su presudni izbori, jer će u iduće četiri godine morati doći do promjene Ustava BiH", rekao je Raguž u emisiji Hrvatske televizije.

Zanemarena bitna pitanja

Prema ocjenama analitičara, Narodna stranka radom za boljitak (NSRzB) Jerka Ivankovića-Lijanovića imala je jednu od najrelevantnijih kampanja, odnosno predstavnici ove stranke govorili su o životno važnim pitanjima poput nezaposlenosti, obrazovanja, ruralnog razvoja itd. Predstavljajući preliminarne rezultate monitoringa kampanje, predsjednik ACIPS-a Sanel Huskić je rekao kako je od kandidata najrelevantniju kampanju imao Mladen Ivanić iz PDP-a, a najgoru Nebojša Radmanović iz SNSD-a. Huskić ocjenjuje kako su se političari znatno više bavili protukandidatima, nego bitnim pitanjima.

"Sve stranke koje smo nadgledali, s izuzetkom SDP-a i NSRzB-a, imale su izuzetno napadačke kampanje prema svojim protukandidatima. 68 posto predizborne priče je otišlo na ništa", kaže Huskić.

U kojoj su se mjeri političari uspješno borili za glasove birača bit će poznato već nekoliko sati nakon zatvaranja biračkih mjesta 3. listopada, jer će se glasački listići, prvi put u BiH, elektronski distribuirati. Prvi rezultati izbora za članove Predsjedništva BiH očekuju se već na dan izbora oko 23 sata, dok bi prvi rezultati za Predstavnički dom Parlamenta BiH trebali biti poznati oko dva sata ujutro 4. listopada.

Autor: Samir Huseinović, Sarajevo

Odg. urednica: Andrea Jung-Grimm