Izbori u Bjelorusiji: Lukašenko ili Lukašenko?

Građani Bjelorusije ove nedjelje (25. veljače) bira 110 zastupnika donjeg doma parlamenta i oko 12 tisuća zastupnika općina te zemlje. Za režim u Minsku i ovi izbori jednostavno moraju biti uspjeh: uopće više nema odredbe koliko se birača treba odazvati da bi izbori bili valjani.

Nakon masovnih prosvjeda zbog manipulacije predsjedničkim izborima u ljeto 2020. godine, u kojima je vladar Aleksandar Lukašenko jednostavno proglašen pobjednikom bez obzira na ishod, režim je dugo odgađao neke nove izbore: općinska vijeća su zapravo trebala biti izabrana još 2022., a parlament 2023. godine.

Oporbe – praktično nema

Bjeloruski centar za ljudska prava "Vjazna" i bjeloruski Helsinški odbor u okviru kampanje "Branitelji ljudskih prava za slobodne izbore" upozoravaju kako je režim Lukašenka temeljito „očistio“ politički krajolik: od nekadašnjih 16 političkih stranaka ostale su samo četiri koje su sve redom iskazali punu potporu Lukašenku.

Povrh toga, nepoželjan je i svaki proturijek režimu: aktivisti za ljudska prava tvrde kako je nakon izbora i prosvjeda 2020. „sustavno devastiran javni i politički prostor. Nema više mjesta za raspravu". A ako se netko protivi, zna se gdje će završiti: krajem 2020. je evidentirano 650 slučajeva političkog progona, a 2021. godine broj je porastao na 1.380 slučajeva, 2022. godine na 3.800, a krajem 2023. godine na oko 5.200 slučajeva.

Politolog Artiom Šraibman koji je i sam morao pobjeći iz Bjelorusije, smatra izbore tek "provjerom kako bi se vidjelo je li sve još uvijek u redu". Ali u tome niti režim Lukašenka nije posve siguran: "Mislim da to objašnjava nervozu."

Već i kod odredbe „tajnih i povjerljivih“ izbora, tu ima promjena: glasačke kabine ne moraju biti ograđene zavjesom, zabranjeno je i fotografiranje glasačkih listića. Građani Bjelorusije koji nisu u domovini – a njih ima preko 1,8 milijuna, uopće ne mogu dati svoj glas: neće biti izbora u diplomatskim predstavništvima. Čak i imena članova izbornih povjerenstava čuvaju se u tajnosti.

"Zapadni špijuni"

Ovo su već treći izbori u Bjelorusiji na kojima nisu dozvoljeni promatrači Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS). S gledišta bjeloruskog Ministarstva vanjskih poslova, "razlozi za to su jednostavni i jasni": najprije je tu "tradicionalna dominacija predstavnika zapadnih zemalja u misijama OESS-a", a onda i "neopravdane teške političke i ekonomske sankcije koje su (Bjelorusiji) nametnule zapadne zemlje", a ne žele oprostiti Zapadu i "pogoršanje logističkih mogućnosti“ da građani Bjelorusije putuju u zemlje Zapada.

Direktor ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) Matteo Mecacci utoliko strahuje kako bjelorusko stanovništvo neće dobiti "nepristranu, transparentnu i sveobuhvatnu procjenu izbora" jer neće biti niti neovisnih promatrača. "To je u suprotnosti i s obvezama i ugovorima koje je preuzela Bjelorusija i s duhom suradnje na kojem se temelji OESS", rekao je.

Aktivisti za ljudska prava su odlučili ne biti prisutni na biralištima već iiz opravdanog straha za vlastitu sigurnost, što ne znači da se izbori neće budno promatrati i analizirati iz dostupnih izvora. Isto tako je građanima otvorena mogućnost anonimne dojave uočenih nepravilnosti.

„Postoji ozbiljna opasnost za neovisne promatrače izbora. Vlasti su ukinule odobrenje organizacijama za ljudska prava koje su ranije mogle legalno slati promatrače na biračka mjesta. Neke organizacije su čak klasificirane kao ekstremističke, zbog čega se njeni članovi mogu i krivično progoniti", objasnila je bjeloruska odvjetnica Svetlana Golovneva.

Samo promatrači po ukusu režima

Izborno povjerenstvo Bjelorusije ukazuje kako će izbore ipak promatrati „strani promatrači“, kao što su pripadnici Udruženja svjetskih izbornih tijela (A-WEB) čije je sjedište u Koreji, a i predstavnici misije Parlamentarne skupštine Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB) - vojnog saveza osnovanog 2002. godine između nekoliko bivših država članica Sovjetskog Saveza na čelu s Rusijom, a tamo je „promatrač“ i Srbija. Objavljeno je i kako su za promatrače akreditirali 23 predstavnika Europske unije, prenijela je državna novinska agencija Belta. Izborno povjerenstvo tvrdi kako je riječ o osobama iz Njemačke, Litve, Poljske i drugih zemalja, ali nije objavljeno tko su oni i u čije ime oni tamo dolaze.

Za oporbu Bjelorusije je na ovim „izborima" sve jasno: "Nema prave izborne kampanje za parlamentarne ili lokalne izbore i nema elementarnih pretpostavki za održavanje takvih izbora", rekao je DW Valerij Kovalevski, predstavnik "Zajedničkog prijelaznog kabineta demokratskih snaga".

Osim toga, ne postoje neovisni mediji niti alternativni kandidati koji bi se stvarno borili za mandate. "Ne može se govoriti o poštenim i slobodnim izborima u Bjelorusiji kada su tisuće ljudi zatvorene kao politički zatvorenici i ne mogu sudjelovati", tvrdi Kovalevski.