Izgubljeno oko 300 milijuna radnih mjesta

Međunarodna organizacija za rad Ujedinjenih naroda (ILO) procjenjuje da će zbog pandemije koronavirusa u drugom kvartalu tekuće godine širom svijeta biti izgubljeno skoro 11 posto radnih sati. To je 305 milijuna radnih mjesta - s punim radnim vremenom, navodi se u aktualnom izvještaju "COVID-19 i tržište rada", koji je u Ženevi predstavio ILO.

Posebno su pogođeni mladi u starosnoj dobi između 15 i 24 godine. Njima nije bilo lako ni prije pandemije. Nezaposlenost u ovoj skupini je natprosječno visoka i brojni mladi obavljaju slabo plaćene poslove u neformalnom sektoru, bez ugovora i socijalnog osiguranja, često na lokalnim tržištima ili kao ponuđači usluga. "Ovi mladi ljudi će sada biti brže i teže pogođeni od drugih ljudi", kaže Guy Ryder, generalni direktor ILO-a. Pa čak i oni koji još imaju posao izgubili su četvrtinu svojih radnih sati, dodaje.

ILO navodi da su mladi ljudi krizom trostruko pogođeni. Oni gube posao, njihovo obrazovanje ili daljnje usavršavanje biva prekinuto ili otežano, a za one koji sada završavaju školu i traže posao - posla nema.

Izgubljena generacija?

„Sva ispitivanja pokazuju da kod ljudi koji na početku svog profesionalnog života dugo vremena ne mogu raditi, to ima posljedice koje se često osjeća desetljećima", kaže Ryder za DW. "Oni to nikada više ne nadoknade, nikada više ne nađu normalno profesionalno usavršavanje. Zbog toga postoji opasnost stvaranja takozvane lockdown-generacije", kaže Ryder.

Mlade žene su, kako kaže, posebice teško pogođene jer one jako često rade upravo u ugostiteljstvu ili trgovini. "One su i prije pandemije bile zapostavljene", kaže Ryder. "Sada je njihovo stanje posebno opasno." Kako bi se štete smanjile i spriječilo da jedna čitava generacija dugoročno odrasta zapostavljena, ILO zahtijeva da vlade djeluju "brzo i dalekosežno".

„Suočavamo se s ogromnim društvenim rizikom ako se prilikom nastojanja za obnovom nakon pandemije ne budemo posebno pobrinuli za ove mlade ljude", kaže Ryder. To bi se, kako dalje navodi, moglo dogoditi i u obliku specijalnog programa obrazovanja ili jamstava vezanih uz radna mjesta.

Sve će to puno koštati

Pitanje je samo tko će sve to platiti? Nakon što su se brojne zemlje zbog uklanjanja posljedica krize već poprilično zadužile, u Europskoj uniji se sada raspravlja i o paketu za poticanje konjukture u ukupnom iznosu od 750 milijardi eura.

No, među zemljama u kojima se koronavirus trenutno posebno brzo širi su države sa znatno ograničenijim sredstvima poput zemalja Latinske Amerike.

Ukoliko broj inficiranih poraste i u Africi stanje bi se moglo dramatično promijeniti. Jer generalno važi: što je zemlja siromašnija, to je veće i neformalno tržište rada.

Posebno opasno za Afriku

"Šest od deset ljudi na svijetu zarađuje za život na neformalnom tržištu rada", kaže šef ILO-a Ryder. "U Africi južno od Sahare je čak riječ o devet do deset ili više ljudi."

Ako se ekonomski život zbog pandemije zaustavi to bi za brojne ljude moglo biti opasno po život.

„Međunarodna reakcija na ovu krizu je do sada bila obilježena nedostatkom solidarnosti i pomoći", kaže Ryder. To se, kako dalje navodi, mora promijeniti najkasnije kada su u pitanju životi stotina milijuna ljudi.

Težak balans

Pod ključnim riječima "testing and tracing" ILO naglašava i značenje opsežnih testova na koronu i praćenja lanca infekcije.

Ako ovdje bude dovoljno učinjeno onda je potrebno manje izolacije i zabrane kretanja i time se štiti tržište rada, kaže Ryder. Azijske zemlje poput Tajvana i Južne Koreje su na taj način uspjele ograničiti infekciju bez kompletne obustave rada u kompletnim branšama.

Ipak šef ILO-a Ryder ne vjeruje da je Njemačka u borbi protiv korone pretjerano reagirala i svojoj ekonomiji nepotrebno naštetila. Naprotiv. "Vjerujem da je Njemačka sve u svemu uspjela održati ravnotežu", kaže Ryder.