1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Izrael i dalje gradi i ograde i zidove

Tania Krämer / Zorica Ilić4. svibnja 2013

Izrael već deset godina gradi ogradu, odnosno, zid koji bi ga trebao odvojiti od Zapadne obale. Svrha ove ograde je zaštita stanovništva od terorista i atentata. No, kao i druge slične gradnje i ova je vrlo sporna.

https://p.dw.com/p/18Qdo
Foto: picture-alliance/dpa

Dolina Cremisan djeluje kao da je naslikana– posvuda su samostani, masline, polja…Časne sestre salezijanke ovdje drže osnovnu školu za palestinsku djecu, a svećenici proizvode poznato Cremisan vino. Dolina između Jeruzalema i Betlehema poznata je kao zelena oaza. Međutim, ova idila bi uskoro mogla postati prošlost.

Posebni sud u Tel Avivu donio je odluku po kojoj je planirana gradnja barijere kroz ovo područje ocijenjeno kao "prikladno rješenje". Teoretski gledano bageri sada mogu početi s radom i palestinskim stanovnicima time zadati jedan gorak udarac. Zid, odnosno, žica, između Izraela i okupirane Zapadne obale duga je, prema navodima UN-a, oko 708 kilometara. Od toga je oko 62 posto već završeno. Više od šest godina Palestinci iz doline Cremisan pokušavaju promijeniti putanju kojom je planirana gradnja ove ograde: Pisanjem peticija i tužbama pokrenutim na izraelskim sudovima, te organiziranjem tjedne vjerske molitve pod otvorenim nebom. 

Anica Henlein je savjetnica pri katoličkoj organizaciji za zaštitu ljudskih prava Society  St.Yves u Jeruzalemu i zalaže se za pogođene stanovnike. “To konkretno znači da je sud potvrdio gradnju zida. I to tako da će redovnice sa svojom palestinskom školom ostati na palestinskoj strani, ali će biti sa tri strane ograđene zidom”, kaže ona.  Susjedni samostan u kojem žive svećenici ostaje na jeruzalemskoj strani. Pristup drugoj strani i poljima trebala bi omogućiti vrata koja će kontrolirati izraelske vlasti. Kao jedina mogućnost da bi se sve to spriječilo ostaje pokretanje postupka pred Vrhovnim sudom Izraela. Anica Henlein se nada da će ovaj sud donijeti drugačiju odluku.

Suheir Hashimi
Suheir HashimiFoto: Tania Krämer

Ograničenja u svakodnevnom životu

Gradnja ove barijere za Palestince znači prije svega mnogo više ograničenja u svakodnevnom životu. Pogođeni su seljaci čija se zemlja odjednom nalazi s druge strane ograde, i stanovnici Jeruzalema koji na ovaj način ostaju odsječeni od svog grada, kaže Ray Dolphin iz Ureda za humanitarnu koordinaciju UN-a u Jeruzalemu. On godinama dokumentira gradnju zida. "Veliki problem je da su tisuće seljaka koji su odsječeni od svoje zemlje. Izraelske vlasti doduše kažu da će poduzeti mjere kojima će olakšati situaciju tako što će primjerice ugraditi ulazna vraza i izdavati specijalne prolaznice za seljake. Problem je samo to što je jako teško dobiti te dozvole jer se mora položiti test iz sigurnosti i dokazati da posjedujete zemlju."

S druge strane za Izrael je ova ograda djelotvorna zaštita protiv terorističkih napada. Teški napadi tijekom druge Intifade su mnogima još uvijek u sjećanju. A to je nešto na što se računa, naglašava Peter Lerner, glasnogovornik izraelske vojske. "Kada se pogleda deset godina unatrag onda znamo da je bilo nemoguće sjediti u jednom kafiću, u autobusu ili otići u kupovinu. Uvijek smo bili izloženi prijetnji da će se netko odjednom raznijeti u zrak. Ova ograda je zajedno s drugim vojnim mjerama i operativnim napadima, dovela do toga da Izrael može živjeti u relativnoj sigurnosti i slobodi, kao što je to slučaj svugdje u svijetu“, kaže Lerner.

Odobrena gradnja duž "zelene linije"

Ipak, crta koju slijedi ova ograda dovela je do napetosti. Najvećim dijelom riječ je o sigurnosnoj žici, a u gradskim područjima o betonskom zidu. Ova ograda se prostire kroz brda i doline, presijeca sela i arapsku četvrt u istočnom Jeruzalemu. Međunarodni sud u den Haagu   2004. godine donio je odluku prema kojoj Izrael mora osigurati zaštitu vlastitog stanovništva. No gradnja ograde odnosno, zida je u skladu s međunarodnim zakonima samo ukoliko se prostire duž tzv. zelene linije. Riječ je o liniji uspostavljenoj Ugovorom o primirju 1949. godine. Izraelska organizacija za zaštitu ljudskih prava međutim polazi od toga da je oko 85 posto žice i zida sagrađeno ili planirano da se sagradi na okupiranim palestinskim područjima, na teritoriju Zapadne obale - dakle s druge strane ove linije.

Niti većina Palestinaca ne kritizira postojanje ove ograde, već samo njezin „tijek“. Među njima je i Suheir Hashimi čija se kuća u istočnom Jeruzalemu. Prije deset godina je još mogla pješice doći od svoje kuće do susjedne četvrti Al-Tur koja se nalazi u predgrađu Jeruzalema. Danas je put presječen betonskim zidom, kaže Suheir Hashim, koja sa svog balkona gleda na zid. "Kada su počeli s gradnjom ja sam mislila da to nije stvarnost. Imala sam osjećaj da će nešto zidati, ali pravi zid?! Ali kada smo onda počeli pratiti izgadnju korak po korak, tek tada sam primijetila kako se polako naš svakodnevni život ograničava. Tek tada mi je postalo jasno da ću sada svakodnevno gledati taj zid ispred mene", priča ona.

Zid u istočnom Jeruzalemu
Zid u istočnom JeruzalemuFoto: Tania Krämer

Palestinci strahuju da Izrael ovakvom gradnjom želi jednostavno bolje povezati židovska naselja. "Kada bi se gradilo duž „zelene linije“ kako bi se odvojili Izraelci i Palestinci onda bi to bilo drugačije. Ali onako kako su to oni ovdje napravili je podjela arapskih četvrti na dva dijela. Gdje je su uopće teroristi? A gdje su Izraelci? Ovdje žive samo Arapi. A zid dijeli arapski svijet", kaže Hashimi.

Manje napada nego ranije

No ova ograda, izgrađena kao ograničenja za atentatore, u Izraelu vrijedi kao uspješan postupak. Posljednjih godina zabilježeno je znatno manje napada nego ranije. No nastavak gradnje sporo napreduje. Do sada je prema procjenama UN-a sagrađeno samo 62 posto.  Razlozi za to su, prema mišljenjima stručnjaka - brojni. Gradnja je skupa, a Vrhovni sud razmatra brojne tužbe kojima Palestinci pokušavaju spriječiti gradnju na svojoj zemlji.

Posljednjih godina su se prijetnje prema Izraelu promijenile. U susjednoj Siriji se događa građanski rat, stari režim Hosnija Mubaraka u Egiptu je povijest. Izrael reagira na ove promjene izgradnjom i utvrđivanjem vlastitih granica, kaže izraelski stručnjak za terorizam Boaz Ganor: "Trend u regiji ide u negativnom smjeru. S Palestincima je situacija sada bolja nego u vrijeme Arafata. Ali tko zna koliko će to dugo trajati? Hamas bi već sutra mogao preuzeti vlast i na Zapadnoj obali. A razvoj događaja u okviru Arapskog proljeća doveo je terorističke elemente poput Al Kaide i selefija na izraelske granice. Ovakve ograde su sada kao i ranije važan element u izraelskoj obrani kako bi se spriječio dolazak terorista."