Izrael i Hezbolah: zabrinutost zbog mogućeg širenja sukoba

Okončanje intenzivne vojne faze u Pojasu Gaze – da, ali kraj rata – ne. To je najavio izraelski premijer Benjamin Netanyahu u nedjelju navečer na izraelskoj televizijskoj postaji Channel 14. On je naglasio da se rat treba završiti tek s konačnim razbijanjem terorističke organizacije Hamas koja upravlja Pojasom Gaze. I dodao da okončanje intenzivne vojne faze omogućuje premještanje dijela postrojbi na sjever, uz granicu s Libanonom.

Ondje već mjesecima traju ograničeni okršaji između izraelske vojske i milicije Hezbolah koja je počela gađati izraelski teritorij nedugo nakon 7. listopada prošle godine, kada je Hamas iz Pojasa Gaze ušao na teritorij Izraela, ubio oko 1.200 i oteo oko 240 ljudi.

Izrael je objavio da će idućih tjedana pojačati napore za rješavanje sukoba. Prednost će imati diplomatska sredstva, rekao je izraelski savjetnik za sigurnost Tzachi Hanegbi. No ako to neće imati uspjeha, dodao je, „svatko će razumjeti da se onda mora doći do sporazuma drugim sredstvima".

„Postupna eskalacija"

Dosad su obje strane pokušale izbjeći izbijanje otvorenog rata. No prije nekoliko dana je Hezbolah objavio video u kojem su navodno prikazani potencijalni ciljevi u Izraelu. Na snimkama koje su napravljeni dronom vide se razne vojne i civilne ustanove. Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz nakon toga je upozorio libanonsku militantnu skupinu da bi mogao izbiti „totalni rat" na izraelsko-libanonskoj granici. I u njemu će ona biti „uništena", zaprijetio je Katz.

„Ovdje bilježimo postupnu eskalaciju koja je zadnjih tjedana dobila na intenzivnosti", kaže Michael Bauer, šef ureda njemačke zaklade Konrad Adenauer u Beirutu. On ističe da se to kod Hezbolaha pokazuje kroz pooštrenu retoriku i demonstraciju sve savršenijih oružanih sustava.

"Lako može nešto poći po zlu"

Hezbolah raspolaže s oko 30.000 aktivnih boraca i do 20.000 rezervista, navodi se u jednoj analizi iz ožujka ove godine, koju je objavio Centar za strategiju i međunarodne studije iz Washingtona. Precizira se da u tim postrojbama važne odluke mogu donositi čak i niže rangirani zapovjednici. Kao primjer se navodi da je u ratu između Hezbolaha i Izraela 2006. godine ova libanonska milicija trebala manje od 28 sekundi za postavljanje lansirne rampe, ispaljivanje raketa i povlačenje. I ističe se da su otada čak povećane sposobnosti koje su nužne za brze reakcije.

„Dakle, mi se nalazimo na vrlo visokoj razini eskalacije", kaže Bauer za DW. „Čak i ako se pretpostavi da obje strane ne žele rat širokih razmjera, razina eskalacije je vrlo visoka. Pri tome nešto može lako poći po zlu."

Slično na to gleda i Peter Lintl, stručnjak za bliskoistočni sukob iz berlinske zaklade Znanost i politika (SWP). On kaže da dosadašnji sukobi, doduše, još uvijek nemaju razinu regularnog rata, ali da su oružani okršaji sve češći i teži. „Vidimo dakle vrlo polagani rast prema mogućoj eskalaciji." Lintl upozorava da se eskalacija sukoba ne može isključiti, unatoč tome što ju obje strane uopće ne žele.

„Ali kroz te stalne pokušaje uzajamnog zastrašivanja kao i kroz trenutne protumjere može se, naravno, dogoditi da u jednom trenutku bude dosegnuta neka vrsta Point of no Return, dakle da jedna strana kaže: mi moramo pojačano reagirati, što drugu stranu onda motivira za žešće udarce", objašnjava Lintl u razgovoru za DW. „Upravo vidimo tu opasnost."

Zabrinutost u Izraelu

U Izraelu su svjesni opasnosti od izbijanja rata, kaže Heiko Wimmen koji je u nevladinoj organizaciji International Crisis Group nadležan i za istraživanja vezana uz Libanon. On je izvijestio da je nedavno razgovarao s pojedinim Izraelcima koji imaju vrlo dobre veze s vojskom i da je s njihovog gledišta rat protiv Hezbolaha povezan sa znatnim rizicima.

„S njihovog gledišta je krajnje opasno napasti protivnika koji se 20 godina pripremao upravo za takav napad. Oni također izražavaju sumnju što se tiče napada na libanonsku miliciju s jednom vojskom koja je ipak prilično iscrpljena višemjesečnim ratom protiv Hamasa", prenosi Wimmen. I dodaje kako se, doduše, može pokušati da se ne prijeđe crvena linija u borbi protiv Hezbolaha, ali: „Ne zna se gdje je ona. Kada se to dozna, već je skoro prekasno."

Pozicija Hezbolaha

Ni Hezbolah ne želi pod svaku cijenu veliki rat s Izraelom, kaže Michael Bauer i naglašava da on zato trenutačno pokazuje svoj potencijal za zastrašivanje. „Ali to je i poruka vlastitim pristašama. Od listopada prošle godine već je ubijeno oko 400 njegovih boraca. To je više nego u ratu 2006. godine. Zato vodstvo želi demonstrirati snagu i prema unutra. Istodobno se želi već sada dovesti u dobru poziciju za moguće pregovore", objašnjava Bauer.

Zabrinutost međunarodne zajednice zbog mogućeg rata

Ako se vjeruje palestinskom listu Al Quds, koji izlazi u Londonu, i režim u Teheranu pokušava spriječiti veliki rat na Bliskom istoku – mada je kao cilj deklarirao uništenje Izraela. Zbog toga je, argumentira ovaj list, dao upute svojim nedržavnim saveznicima, prije svega jemenskoj hutističkoj miliciji, da lagano pojačaju eskalaciju na svom teritoriju. Tako su hutisti proteklih dana malo intenzivirali svoje napade na strane brodove. Prema tumačenju lista Al Quds, Teheran time želi pokazati i Izraelu i Zapadu kakve bi bile moguće posljedice sukoba širih razmjera.

U cijeloj toj situaciji je prije svega važno držanje Sjedinjenih Američkih Država, smatra Heiko Wimmen: „One dosad Izraelu nisu dale zeleno svjetlo za napad. No to je za Izrael vojna pretpostavka za uspješan sukob." On pojašnjava: „Isporuka oružja iz SAD-a u Izrael mora biti neograničena. Bez njega Izrael nije u stanju voditi jedan takav rat."

I druge zemlje u regiji sa zabrinutošću prate trenutačne napetosti. „Egipat i Jordanija mogli bi biti destabilizirani jednim takvim ratom", kaže Peter Lintl. I podsjeća da su zbog rata u Pojasu Gaze upravo u Jordaniji na popularnosti dobili fundamentalni islamisti. „Naravno, i druge države, poput Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, pokušavaju spriječiti jedan takav rat - koliko je to u njihovoj mogućnosti. No te mogućnosti su ograničene. Zato je njihova zabrinutost još veća. Jer rat bi i za njih bio katastrofa."