Izrael: nada u dogovor o taocima

Daniel Lifschitz stalno provlači prste kroz kratku, crnu kosu. Pokušava ostati smiren i ne djelovati uzbuđeno zbog mogućnosti da bi ovaj put pregovori zaista mogli donijeti sporazum o taocima. „Svaki put je kao vožnja na rolerkosteru. Ali ovaj put osjećam da je nešto drugačije“, kaže.

Prema medijskim izvješćima, Hamas je potvrdio popis od 34 taoca koji bi bili pušteni ako se dogovori primirje. Popis je prvo objavila saudijska medijska kuća Ašark, a brzo su ga prenijeli izraelski mediji.

Na popisu je i Danielov osamdesetčetverogodišnji djed Oded te dvadesetdevetogodišnja Arbel Jehud. Daniel na majici nosi njezin nasmijani lik u bijeloj haljini. Poznaje ju odmalena, ona je mlađa sestra njegova najboljeg prijatelja Doleva, koji je7. listopada ubijen u kibucu Nir Oz kada su Hamasovi teroristi napali Izrael. Tada je u Izraelu ubijeno gotovo 1.200 ljudi, a oteto njih 251.

Prvi sporazum o taocima prije više od godinu dana

Nakon 17 dana, među prvim puštenim taocima bila je Danielova baka Joheved. Fotografija 85-godišnje starice među teško naoružanim maskiranim Hamasovim borcima obišla je svijet. „Od tada čeka da se puste i svi ostali.“ U studenom 2023. dogovoren je sporazum o taocima. Tada je razmijenjeno 105 izraelskih talaca za Palestince iz izraelskih zatvora. Ali nakon toga više nije bilo takvih dogovora.

Trenutno se u Gazi nalazi 100 izraelskih talaca. Njih 29 oteto je iz kibuca Nir Oz, gdje je odrastao Daniel Lifschitz. Ne zna se koliko ih je još živo. Izraelska vojska nekoliko je puta pronašla mrtve taoce u Gazi. U srijedu (8.1.2025.) vojska je objavila da su pronašli tijela još dva taoca. Jedan od njih, Jusef Alziadna, bio je na popisu talaca o kojima obje strane pregovaraju.

„Ako se sada ne postigne sporazum, bit će prekasno za sve ostale“, rekao je Daniel prije nego što je stigla vijest o mrtvim taocima.

„Izrael odbija završiti rat"

„Hamas već mjesecima želi sporazum“, kaže mirovni aktivist Gershon Baskin, koji tvrdi da je jedini Izraelac u kontaktu s Hamasom. On je značajno pridonio oslobađanju izraelskog vojnika Gilada Shalita 2011., koji je nakon pet godina zatočeništva razmijenjen za tisuću palestinskih zatvorenika. Među puštenim Palestincima bio je Jahja Sinvar, kasniji vođa Hamasa, koji je isplanirao napad na Izrael 7. listopada.

„Hamas želi sveobuhvatan sporazum kojim bi se rat završio, svi taoci pustili na slobodu, a palestinski zatvorenici izašli iz zatvora“, kaže Baskin. „Ali Izrael dosad nije pristao završiti rat.“ On vjeruje da bi dolazak Donalda Trumpa na mjesto predsjednika SAD-a 20. siječnja mogao promijeniti dinamiku pregovora. „Netanjahu želi Trumpu dati nešto čim preuzme Bijelu kuću“, kaže.

Međutim, Baskin sumnja u objavljeni popis talaca jer tvrdi da Hamas trenutno zna gdje je samo 20 talaca. „Hamasu je potrebno primirje i jamstvo slobodnog kretanja kako bi utvrdili gdje su ostali taoci.“

Može li Trump postići sporazum?

Baskin tvrdi da je Hamasu objasnio kako je sada pravo vrijeme za sveobuhvatan sporazum zbog Trumpa. „Kad bi Hamas rekao da će pustiti sve taoce ako se izraelska vojska povuče iz Gaze, pritisak javnosti u Izraelu bio bi toliki da bi Netanjahu morao popustiti.“

Unatoč tome, obitelji talaca suočavaju se s kritikama tvrdolinijaša, koji tvrde da njihovi zahtjevi ometaju izraelsku pobjedu. Ipak, ankete pokazuju da više od 80% Izraelaca podržava razmjenu talaca za palestinske zatvorenike.

Gaza razorena

Odmah nakon 7. listopada i Nimrod Cohen, izraelski vojnik, borio se u Gazi. U tom ratu je, prema podacima UN-a, poginulo više od 45.000 Palestinaca, mnogi od njih u izraelskim zračnim napadima. Velik dio Gaze je uništen, bolnice su srušene, a vlada glad. „Gledamo slike iz Gaze. Ne mrzim te ljude. Vjerujem da žele završetak rata, kao i ljudi u Izraelu“, kaže Cohen. „Za nas više nema razloga da budemo u Gazi."

On dodaje da je Hamas dobrim dijelom vojno poražen. „Vojnici umiru u Gazi, taoci pate". On smatra da produžavanje prisustva izraelske vojske u Gazi povećava broj ljudi koje regrutira Hamas. Cohen kaže da kao vojnik ne bi više išao u Gazu. Objašnjava da ne poziva na odbijanje služenja vojske, nego da apelira na vladu da više ne šalje vojnike u rat. Da okonča sukob i vrati taoce kući.