1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Izrael pred teškim koalicijskim pregovorima

24. ožujka 2021

Nakon parlamentarnih izbora u Izraelu je jasno: najjača stranka je desno-konzervativni Likud premijera Benjamina Netanjahua. Ali, upitno je hoće li on moći formirati stabilnu koaliciju.

https://p.dw.com/p/3r3bJ
Foto: Noam Moskowitz/dpa/picture alliance

Stranka Likud premijera Benjamina Netanjahua (naslovna fotografija) je, usprkos pretrpljenim gubicima, i dalje najjača politička snaga nakon parlamentarnih izbora u Izraelu. Desno-konzervativna stranka bi prema rezultatima, nakon što je 90 posto glasova prebrojano, trebala dobiti 30 zastupničkih mandata u izraelskom parlamentu - Knesetu.

Ali, čak i u koaliciji s njegovim ultra-desničarskim rivalom, nekadašnjim ministrom obrane Naftalijem Bennettom iz stranke Jamina, Netanjahu bi imao samo 59 od 120 mandata. Arapska stranka Ram je uspjela preći izborni prag od 3,25 posto osvojenih glasova i sa svojih pet mandata mogla bi biti - jezičac na vagi.

Jair Lapid
Jair LapidFoto: Ilia Yefimovich/dpa/picture alliance

Na drugom mjestu je, s 18 osvojenih mandata je Stranka budućnosti (Yesh Atid) oporbenog vođe Jaira Lapida. To znači da Netanjahuov protivnički tabor trenutno ima 56 mandata. Odnos snaga bi se doduše mogao malo promijeniti kada budu prebrojani svi glasovi - što se ne očekuje prije petka.

„Enormna pobjeda"

Netanjahu se zahvalio biračima na „enormnoj pobjedi desnice i Likuda". Jasno je, kazao je 71-godišnji premijer, da Izraelci žele „jaku i stabilnu" desnu vladu. Ali, da bi dobio stabilnu vladu, morat će si osigurati podršku niza manjih stranaka, među kojima su i nedavno utemeljeni „Religiozni cionisti", koju predvodi ekstremist Itamar Ben-Gvir.

57-godišnji Lapid je upozorio na  opasnost od formiranja vlade desnice. Postoji opasnost da dobijemo „vladu mraka, rasizma i homofobije", rekao je nekadašnji televizijski novinar.

Ukupno 12 stranak uspjelo je preći izborni prag. Iako ih povezuje isti politički smjer, one nisu baš u potpunosti kompatibilne za formiranje saveza. Osim programskih razlika na putu stvaranja takvih saveza nalaze se i osobni animoziteti.

Izrael je već dvije godine u konstantnoj političkoj krizi, a ovo su već četvrti izbori u samo dvije godine. Nakon dvostrukih izbora 2019. Netanjahuu nije pošlo za rukom formirati vladu. Pod dojmom korona-krize, nakon izbora 2020. koaliciju su formirali Likud i „Plavo-bijeli” centristički savez bivšeg šefa vojske Bennyja Gantza, koja se u prosincu raspala zbog spora oko budžeta.

Netanjahu bi na koncu mogao ponovno postati premier zahvaljujućio naklonosti svojih birača zbog uspješne kampanje cijepljenja, ali je ipak pod pritiskom zbog procesa koji se protiv njega vodi zbog korupcije.

wa/fw/se (afp, dpa, rtr)

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android