Jadranka Kosor se iz Crne Gore vraća bez jamstava
22. veljače 2010
Crnogorski čelnici predsjednici Hrvatske vlade, naime, nisu mogli obećati da će hrvatski građevinski konzorcij koji predvodi splitski „Konstruktor“ dobiti „posao stoljeća“, odnosno gradnju autoceste u toj zemlji, ukoliko ubrzo ne osigura predviđena bankarska jamstva.
Kosor ipak optimistično
Premijer Crne Gore Milo Đukanović je rekao da su Hrvati dali najbolju ponudu, ali da se moraju ispunitit svi uvjeti tendera. „Mi bi željeli nastavimo ovaj posao s hrvatskim konzorcijem, a da li će tako i biti vjerujem da će nam sljedećih petnaestak dana ili ovo vrijeme do kraja mjeseca donijeti konačan odgovor na tu temu.“
Napominjući da je u obostranom interesu da hrvatske kompanije grade autocestu u Crnoj Gori od mora do granice sa Srbijom, Kosor je rekla da vlada u Zagrebu, ipak, ne može dati predviđena finansijska jamstva budući se radi o privatnim tvrtkama. „U tom smislu vlada ne može dati jamstva, ali može dati poticaj i može učiniti sve sa ove razine vlade, ako hoćete i političke, i svi mogu računati na nas.Vidjećemo. Ja sam i dalje puna nade i optimizma".
Autocesta – tajkunski posao?
Potpredsjednik oporbenog „Pokreta za promjene“ Branko Radulović je za Deutsche Welle rekao da lobiranje premijerke Kosor zapravo predstavlja pokušaj upošljavanja hrvatske građevinske operative. On ističe da gradnja te autoceste u ovom trenutku i na ovakav način nije rentabilna i da stoga nema potporu europskih financijskih institucija. „Sve analize pokazuju da ta autocesta nema nikakvu potporu ni održivost. Radi se, najvjerojatnije, o tajkunskom poslu gdje se pojedini ministri, pojedini građevinski lobiji ’ugrađuju’, tako da od realne cijene koja je negdje oko 1,3 milijarde eura, ona skače na tri milijarde, a evo sada izgleda i na čitavih četiri milijarde. Sve pokazuje da taj projekat nije održiv“, zaključio je Radulović.
Kosor i Đukanović suglasili su se da treba uputiti zajedničku inicijativu međunarodnim financijskim institucijama kako bi se hrvatskom konzorciju pomoglo da osigura bankarska jamstva u visini od 814 milijuna eura.
Autor: Mustafa Canka, Podgorica
Odg. ur.: N. Kreizer