Jake žene spašavaju jugoistok Europe?
14. studenoga 2018
Seriju pohvala na račun premijerke susjedne države hrvatska je predsjednica započela upozorenjem: „Bez obzira hoće li to netko zamjeriti u Hrvatskoj ili ne, moram reći da je naš prvi susret, jer jučer smo se tek upoznali, bio izvrstan“. Već i sama činjenica da predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović strahuje da bi joj njezini hvalospjevi na račun premijerke Srbije kod kuće mogli donijeti nevolje, govori u kakvim su odnosima dva susjeda.
No usprkos tomu: „Ana Brnabić je jedna vrlo realna žena, vrlo vrijedna i jako joj je stalo do budućnosti srbijansko-hrvatskih odnosa i ja mislim da ćemo nastaviti u tom pravcu kako bismo rješavali pitanja s područja jugoistoka Europe“.
Srbija kao digitalni raj a Hrvatska kao Jadranski tigar
Možda će ove riječi hrvatske predsjednice i Ani Brnabić kod kuće upriličiti probleme. Ali možda je trebalo otići na neutralni teren u Berlin i pred kulisama jednog događaja potpuno drugačijeg sadržaja, Privredne konferencije dnevnika Süddeutsche Zeitung, razgovarati o takvim stvarima kao što je rješavanje pitanja nestalih osoba ili obnove pruge Beograd – Zagreb, kad se već na drugim razinama ne govori.
Inače dok je premijerka RS sudionike kongresa jučer informirala o svom omiljenom projektu digitalizacije Srbije i svojim ravnopravnim izlaganjem rame uz rame s predstavnicima „digitalnih odlikaša" Europe, Islanda i Estonije pokupila simpatije, predsjednica Hrvatske je govoreći kao posljednja izlagačica na trodnevnom kongresu, igrala na kartu sakupljanja simpatija za „malu zemlju na rubu Europe s prelijepom prirodom i talentiranim nogometašima". U nastavku govora predsjednica je ipak naglasila kako joj je želja da se Hrvatsku ne svodi samo na ove atribute nego da ju se prepozna kao zemlju koja je privlačna za ulagače. Grabar-Kitarović je tu govorila o „rebrendiranju“ Hrvatske. Po uzoru na „Keltskog tigra" Irsku, Hrvatska bi trebala postati „Jadranski tigar".
Zaustaviti iseljavanje
Jedan od mehanizama koji bi trebao dovesti do toga bi bila i porezna reforma kojoj bi cilj bio smanjenje troškova rada (tj. nameta) i povećanje plaća, jer: „Neki su mi rekli da bi ostali u Hrvatskoj samo da im je plaća veća za 1000 kuna", rekla je Grabar-Kitarović u Berlinu.
I o ovom problemu, koji se tijekom nastupa dviju državnica s jugoistoka Europe pojavljivao samo na rubu, je možda bilo riječi za stolom tijekom svečane večere u zgradi Povijesnog muzeja Njemačke (bivšoj oružarnici). U ponedjeljak je govoreći u Zakladi Konrad Adenauer, srbijanska premijerka govorila o slučaju nove bolnice u Nišu kojoj nedostaje osoblja. Danas je Kolinda Grabar-Kitarović rekla: „Naš problem je taj da gubimo ljude koji odlaze tamo gdje im je bolje".
Za stolom s „jakim ženama" kakav je četverac Angela Merkel, Kolinda Grabar-Kitarović, Ana Brnabić i Katrin Jakobsdottir, premijerka Islanda. I njezino prisustvo za stolom je skrbilo za to da se govori o omiljenoj temi srbijanske premijerke Brnabić o e-governmentu i digitalizaciji.
Obje državnice su ova dva dana u Berlinu iskoristile i za ostvarivanje kontakata s predstavnicma privrede, Ana Brnabić u utorak u prostorijama zaklade Körber, a Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu s predstavnicima malog i srednjeg poduzetništva, kičme njemačke privrede. Na kraju se čini kako je hrvatskoj predsjednici žao zbog činjenice da, zbog različitih funkcija, neće češće razgovarati s premijerkom susjedne države. Rješavanje problema tako preuzimaju druge kombinacije i druge razine.