1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Je li Isus bio oženjen?

Klaus Dahmann/Marijana Bičvić26. rujna 2012

Jedan komad papirusa iz 4. stoljeća bi trebao biti dokaz da je Isus Krist imao ženu. Ipak, mnogi stručnjaci sumnjaju u autentičnost tog papirusa i teksta na njemu.

https://p.dw.com/p/16EkU
Foto: dapd

Sin Božji navodno na zemlji nije živio tako čedno kako se naučava u kršćanstvu. Isus iz Nazareta je navodno bio oženjen, a njegova supruga možda bila bludnica Marija Magdalena.

To odgovara u konceptu onima koji u novije vrijeme uživaju u tomu da u pitanje dovode kršćanske dogme. Jedan od njih je američki autor trilera Dan Brown. Svojom knjigom "Da Vincijev kod", koja je i uspješno ekranizirana, osvojio je milijunsku publiku. U njoj su skupljene potpuno neobične teorije u vezi mogućeg bračnog života Isusa Krista. Za jednog pisca fascinantan materijal - tko će mu zamjeriti?

Mladi čovjek koji u košari drži knjige Da Vincijev kod
Svjetski bestseler "Da Vincijev kod"Foto: William West/AFP/Getty Images

Teorija povjesničarke religije

Što kad jedan znanstveni istraživač s prestižnog Sveučilišta u Harvardu odjednom predstavi komadić papirusa iz 4. stoljeća veličine vizitke, na kojem se na koptskom pismu može pročitati: "Isus im reče: Moja žena..."? Stručnjaci su provjerili autentičnost fragmenta, tvrdi američka povjesničarka religije Karen L. King. Ipak, novinarima napominje da ne postoji jasan dokaz da je Isus bio oženjen. Tabloidi su se rado prihvatili teme: "Je li Isus bio oženjen?" Ovim pitanjem se sad bavi javnost.

Pritom bi priča mogla biti potpuno drugačija: 1982. poslije Krista je netko otisnuo koptsko pismo na papirusu - naravno uz puno truda, kako bi to izgledalo što uvjerljivije. To je verzija priče kako ju zamišlja koptolog Christian Askeland. Prikladan naslov za ovu priču je "Made in Germany", kaže on sa smiješkom. Ili "Made in Berlin".

Sumnja u autentičnost

Fragment koji se iznenada pojavio je puki falsifikat? "Neke stvari su jako smiješne", kaže ovaj američko-norveški istraživač. "To izgleda kao da je netko danas preslikao koptska slova iz tiskanoga koptskog udžbenika. U antičkim djelima postoje ili vrlo stilizirani tekstovi s lijepo pisanim slovima ili dokumenti kod kojih slova nisu tako lijepo pisana. Ali, način na koji su slova napisana uvijek pokazuje individualni stil pisca." To ovdje nije slučaj. Osim toga, po načinu kako se tinta razlijevala po papirusu i po konzistentnosti tinte vidi se da se ovdje ne radi o antičkom stilu pisanja.

Sijeda žena u puloveru s osmjehom na licu
Ponosna na svoje otkriće: Karen L. KingFoto: dapd

I na koptskom dijalektu Askeland prepoznaje očigledne dokaze krivotvorenja. "Prema mojim spoznajama, ne postoji ni jedan tekst o Isusu koji je napisan na čistom sahidičkom dijalektu - a ovdje se radi o njemu. To je koptski dijalekt koji student nauči u prvom semestru."

Studentska podvala?

U svojim sumnjama Christian Askeland nije sam: Na međunarodnom kongresu koptoloških studija prošlog tjedna u Rimu, na kojemu je povjesničarka religije King predstavila svoje nalaze, skoro svi sudionici su doveli u pitanje autentičnost komadića papirusa. To je u međuvremenu priznala i ona na svojoj web-stranici. Za konačan dokaz, radi li se o autentičnom fragmentu iz 4. stoljeća ili ipak o falsifikatu, nedostaje jedna analiza, primjerice kemijska analiza.

Ali, nju Karen King odbacuje. Isto tako ona ne želi odati odakle potječe fragment papirusa. Poznato je samo da potječe iz zbirke jednog berlinskog profesora koji je u međuvremenu umro, ali koji za svoga života nije objavio ništa o tom fragmentu. Zanimljivo je da je ova povjesničarka religije i sama 1982. studirala na Slobodnom sveučilištu u Berlinu. "To je čudan splet okolnosti", kaže Askeland, "da se za mene postavlja pitanje, ne želi li ju netko nasamariti."

Lice čovjeka s naočalama, bradom i brkovima
Christian Askeland smatra fragment krivotvorinomFoto: Askeland

Odvraćanje pozornosti

Na kraju krajeva, i Karen King ima svoj ponos. Nakon što je krajem prošle godine u ruke dobila taj fragment odmah je napisala članak i ponudila ga časopisu Harvard Theological Review. Stručni časopis je odbio objavljivanje članka uz obrazloženje da sumnja u vjerodostojnost toga fragmenta. Sad je uoči kongresa koptologa u Rimu taj članak dostavila nekim medijima, a da nije prije toga tražila dodatna mišljenja stručnjaka.

Askeland nije bio oduševljen velikim zanimanja medija. "To je prije bilo nepoželjno odvlačenje pozornosti nego doprinos znanstvenom dijalogu." A na pitanje, koje zacijelo ljude najviše zanima, je li Isus doista bio oženjen ili ne, i dalje nema odgovora.